Vremeplov: Novi bioskop u Bačkoj Palanci

Nedeljne novine sledeće godine obeležavaju 60 godina postojanja. Tim povodom objavljujemo „Vremeplov Nedeljnih novina“, a ovaj put izdvajamo tekstove iz broja 255 od 16. novembra 1969. godine.
MORA SE POŠTOVATI SLOVO ZAKONA
Prošle nedelje nadležni organi Opštinske skupštine su, sprovodeći odluku opštinskog Veća, bili prinuđeni da sruše nekoliko bespravno sagrađenih kuća. Naravno, vlasnici sada već bivših bespravno sagrađenih kuća najavljuju žalbe na sve strane. Nažalost, oni se nisu libili fizičkih napada na nedužne ljude koji rade u pojedinim organima Opštinske skupštine.
Problemi divlje gradnje toliko su uzeli maha da je ona dospela na dnenvi red Opštinskog veća trećeg oktobra. Jer svi napori da se bespravna gradnja „slomi“ još pre pet godina nisu urodili plodom. Jednostavno, građani teško mogu da shvate da na svom posedu ne mogu da grade – šta hoće.
Građani neće da shvate da postoje, na primer, zone za zelenilo, stanovanje ili, pak, dosadašnje stambene zone koje su osuđene na odumiranje! Jednostavno, oni nastavljaju da grade bespravno (nenamenski) po svom ćefu.
SEKIROM NA ČLANOVE KOMISIJE ZA KOMASACIJU
Sudija za prekršaje kaznio je sa 60 dana zatvora Spasoja Kumovića zato što je na svojoj parceli sekirom i motkom dočekao članove komisije za komasaciju i pokušao fizički da se obračuna sa njima, dok su Stevan Danić i Milan Adamović. Novčano kažnjeni jer su u službenim prostorijama sprečavali rad komisije za komasaciju.
Nezadovoljan nadelom parcela u komasacijskom poduhvatu u ataru Mladenova, tridesetogodišnji radnik Spasoje Kumović, je 31. oktobra na svojoj njivi u potesu zvanom „Bela-majur“ sekirom i debelom motkom dugačkom oko 60 centimetara dočekao članove komisije za komasaciju, sprečio uh u radu i naleteo na njih da se fizički obračuna, tako da je komisija pod njegovim pritiskom morala da napusti posao.
RADNICI IZBEGAVAJU BOLOVANJE
Fabrika kožne i metalne galanterije „Merkur“ iz Bačke Palanke nalazi se na dobrom koloseku reforme odnosno takvog gazdovanja i poslovanja koje je otelovljenje valjanje organizacije rada, a koja beleži zapaženije rezultate u atmosferi sve izraženije robno-tržišne privrede i uklapanja u međunarodnu podelu rada.
Planer i analitičar Franc Turk ukazao je na važnu činjenicu da su u ovoj godini postignuti bolji rezultati sa 604 zaposlenih, nego u prošloj godini sa 614 zaposlenih u fabrici! Turk je izneo i druge uverljive podatke. Tako je na primer produktivnost rada, merena norma-časovima, porasla za 6,5 odsto. Korišćenje radnog vremena bolje je za 6 procenata.
Gubici u vremenu manji su za 33 procenta (sa 7001 u prošloj na 4678 časova u ovoj godini, za prvih devet meseci). Zatim, manje se boluje za 22 procenta (sa 82.530 časova u prošloj na 64.390 časova u ovoj godini).
NOVI BIOSKOP – ŽELJA ILI STVARNOST
Bačka Palanka kao privredni i kulturni centar naše opštine ne može se pohvaliti da ima bogat kulturno-zabavni život, jer sem bioskopa i odnedavno Amaterskog pozorišta, ne računajući zabave koje omladina organizuje u svome domu, nema ni jedno drugo mesto gde bi građani mogli prijatno provesti nekoliko časova.
U toku skučenom izboru mnogi se odlučuju da svoje slobodno vreme prekrate odlaskom u bioskop, koi donekle može da zadovolji kulturne potrebe svakoga čoveka.
Međutim, mala i skučena bioskopska dvorana često puta ne može da zadovolji ljubitelje „sedme umetnosti“. Nije nikakva tajna da je jedina bioskopska dvorana u našem gradu ujedno i ruglo Bačke Palanke, jer su skoro sva mesta u našoj opštini ovo pitanje odavno rešila izgradnjom novih ili adaptacijom starih bioskopskih dvorana. Kako sada stvari stoje postoje mali izgledi da se ovo pitanje u Bačkoj Palanci skorije reši.
Urbanističkim planom predviđeno je da se kroz nekoliko godina pristupi izgradnji novog bioskopa i omladinskog doma u strogom centru grada u zoni „Partizan“. Međutim, još nije poznato kada će se pristupiti realizaciji ovog plana, mada je krajnje vreme da se ovo pitanje pokrene sa mrtve tačke, tim pre što je dvorana a pogotovo hol bioskopa u takvom stanju da preti opasnost od rušenja.
PROCVETAĆE DEČIJI VRTIĆI
Tek prošle godine obezbeđena su sredstva za organizovano podizanje i zbrinjavanje dece predškolskog i školskog uzrasta: za neposrednu dečiju zaštitu ili pak za stalnu dopunsku pomoć porodicama radnika sa decom. Sredstva Opštinskog fonda za neposrednu dečju zaštitu „cure“ iz doprinosa na lične dohotke, zatim iz pomoći društveno-političkih zajednica, mesnih zajednica itd.
Posebno treba naglasiti da se sredstva Opštinskog suda za neposrednu dečju zaštitu mogu udružiti – naš Fond to čini – sa sredstvima drugih nosilaca obaveza u oblasti dečje zaštite.
Za ovu godinu predviđeni su rashodi za blizu 90 starih miliona! Većina sredstava namenjena su za – investicije, s obzirom na stanje objekata i opreme u predškolskim ustanovama. Samo za devet meseci ove godine učinjeno je više nego mnogo.
Priredila: D. J. Bujak



