Voćarstvo: Slatka zarada od voćnjaka

„Budućnost poljoprivrede: Mladi u svim sektorima“

Zarada od voćarstva u Srbiji može biti veoma visoka, ali zavisi od izbora voćne vrste, ulaganja, tržišnih cena i vremenskih uslova. Malina, kupina, trešnja i jabuka često donose stabilniji profit, dok cene kajsija ili šljiva mogu znatno da variraju zbog velikih ponuda u pojedinim sezonama, npr. u 2026. godini višnja je izuzetno dobro rodila što joj je pomalo snizilo cenu. Početna ulaganja za sadnju, sistem za navodnjavanje i zaštitu mogu biti dosta velika, dok su godišnji troškovi rezidbe, prskanja i đubrenja stalni. U zavisnosti od toga koju vrstu voća se odlučite da uzgajate, troškovi variraju. 

Ranko Panić iz Bačke Palanke se odlučio za aroniju i lešnike. PG Panić ima hektar i pod zasadom ovih voćki. Pored uzgoja, oni su otišli korak dalje pa su pokrenuli proizvodnju raznih proizvoda, a sami proizvode sirovinu, odnosno aroniju i lešnik. Oni proizvode matične sokove, čajeve, proizvode u medu, integralne kekse, pa čak i ratluke koje im prave majstori iz Istanbula. Na naše pitanje koliko je teško poslednjih godina održati lešnik kao kulturu, Ranko je rekao:

– Uzgoj je sve teži i teži, čak i kod drugih vrsta voća. Konkretno kod lešnika, dodatna prskanja moraju da se rade. Lešnik je pre bio manje zahtevan za uzgoj, međutim poslednjih godina se pojavljuju razne vrste bolesti poput leskinog crva, a i smrdibube su isto veliki problem. Mi držimo plantažu 14 godina i imamo dovoljno iskustva, prskamo minimalno preventivno pa nismo imali problema sa bolestima u voćnjaku. Mnogi voćari imaju problema i zbog klimatskih promena. Sve je zastupljenije navodnjavanje, ali se mora paziti jer po visokim temperaturama se ne sme raditi, nego noću ili u ranim jutarnjim časovima.

Da li vam ide u prilog da su košnice pčela u blizini?

-Mi smo pčelarima interesantni samo početkom aprila kad je cvetanje aronije koja ima vrlo lep i bujan cvet. Naša plantaža je uz Bagremaru, a vreme cvetanja bagrema se poklapa sa aronijom, tako da mi uvek imamo pčele u blizini što nam naravno pogoduje. Ovom prilikom bih uputio i apel drugim proizvođačima voća, dakle mislim da bi bilo uljudno da obaveste pčelare kad tretiraju voćke, kako bismo sačuvali pčele. Svedoci smo velikog pomora pčela u 2025. godini, čak se smatra da je bilo oko 40 posto uginuća.

Obzirom na godine iskustva u voćarstvu, pitali smo Ranka Panića, koji bi savet dao mladima koji bi se bavili voćarstvom:

-Osnovna stvar je strpljenje. Kod nekih drugih kultura, posadite u jesen ili u proleće i ubrzo vidite plodove vašeg rada, ali kod voćarstva nije tako. Zahtevno je, jer se mora čekati bar 4-5 godina bez obzira koja vrsta voća je u pitanju. Velika su ulaganja, a u tom prvom periodu nema povrata uloženih sredstava. Ko planira da se bavi voćarstvom ne treba da ulazi brzopleto u posao, treba mu dosta sredstava za ulaganja prvih godina, to su ozbiljni projekti koji se rade na porodičnom nivou, za višegodišlji uspeh. Država pomaže koliko može raznim podsticajima, koji dobro dođu da se preguraji teški periodi.

Pored strpljenja, Ranko navodi da je veoma važna i edukacija.

U periodu pune rodnosti određene vrste voća, čista zarada po hektaru može iznositi od 15.000 pa sve do više od 30.000 evra godišnje. Izvoz voća iz Srbije beleži rast i premašuje 800 miliona evra, što pokazuje da stabilno tržište postoji za kvalitetne plodove. Srbija je tokom 2025. godine izvezla 287.056 tona voća u vrednosti od 807,9 miliona evra, što je za 8,6 odsto više nego godinu dana ranije, iako je količinski izvoz bio manji, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede povodom 1. jula – Svetskog dana voća.

Voćarima su na raspolaganju podsticaji za podizanje novih zasada, izgradnju i opremanje hladnjača, nabavku savremene mehanizacije, sistema za navodnjavanje i protivgradnu zaštitu, kao i mere za razvoj prerađivačkih kapaciteta i povećanje dodate vrednosti domaćih proizvoda.

D. J. Bujak

Projekat je sufinansiran od strane Opštine Bačka Palanka. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *