Sve je manje lasta u Bačkoj Palanci

Sve manje prirodnog staništa i hrane doveli su do smanjenja populacije brojnih vrsta ptica selica. Svedoci smo i sami da sve manje tokom letnjih meseci možemo videti na primer laste, kojih je nekada bilo gotovo na svakom koraku. Ugrožene su i druge vrste ptica, pa je Društvo za zaštitu i proučavanje ptica od početka godine sprovelo više akcija koje za cilj imaju podizanje svesti o zaštiti ugroženih vrsta i dobijanje uvida u trenutni broj jedinki određenih vrsta ptica. 


Ljubitelj ptica i donedavni član Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, Rastislav Turčan iz Bačke Palanke kaže da su se preko ovog Društva od početka godine sprovele četiri akcije vezane za ptice selice.

-Imali smo u martu evropski vikend ptica selica, odnosno taj period kad se ptice vraćaju. Postavljali smo platforme za gnezda za bele rode, više njih je postavljeno i u našoj opštini. Do 6. juna trajalo je takmičenje za gazdinstvo sa najviše lastinih gnezda, a trenutno je aktuelna akcija popisa gnezdilišnih kolonija lasta bregunica. Odlučili smo da uradimo popis da bismo videli trenutno stanje, da bi u narednim popisama moglo da se prati da li je njihov broj u porastu ili u opadanju. Po nekim popisima iz Mađarske se došlo do podatka da je broj lasta bregunica u opadanju za 40 posto, što je visok broj zaista, priča Turčan.

Laste bregunice, kaže naš sagovornik, ne možemo da vidimo u gradu, ali ih ima uz duž rečnih tokova, posebno uz Dunav, kao i oko jezera i kanala. Konkretno u Bačkoj Palanci ranije ih je bilo mnogo u blizini Dunava, kao i jezera Bager, ali u poslednje vreme ih sve manje čak i na tim mestima.

-Ranije su njihova gnezda bila česta i mogla su se videti na mnogim mestima, ali evo u skorije vreme se ja lično ne sećam da sam viđao. Zato bismo u ovoj akciji popisa bregunica najveću pomoć mogli očekivati od ribara, lovaca, zemljoradnika, svih onih koji se kreću po prirodi i mestima koja su udaljena od puteva, jer na tim mestima se uglavnom i nalaze gnezdilišta. Dakle, duž kanala, oko Dunava, oko Bagremare, tu bi mogle da se potraže kolonije, dodaje Rastislav.

Kako je ranije saopšteno iz Društva za zaštitu ptica, ukoliko neko pronađe kolonija bregunica, potrebno je da pošalju tačnu lokaciju i fotografiju tih karakterističnih odseka sa rupama u kojima one žive, a kasnije će popisivači obići prijavljene lokacije i posebnom metodologijom utvrditi broj parova. Podaci se šalju na mejl adresu jelena.nikolic.antonijevic@pticesrbije.rs.

Kao glavne uzroke izuzetno smanjenog broja lasta i drugih ptica, Rastislav navodi nedostatak prirodnog staništa kao i hrane.

-Naše obale su postale dosta uređene, betonske i prosto neprirodne tako da je to konkretno problem kada su u pitanju laste bregunice. Nedostatak seoskog načina života, sve manje štala i obora sa domaćim životinjama poput svinje i krave, dovelo je do smanjenog broja seoskih lasta. Možete obići pola Bačke Palanke pa teško da ćete pronaći nešto od živine, a da ne pričamo o drugim vrstama životinja, uz koje laste zapravo i prave gnezda i opstaju. Novije kuće sa novim fasadama takođe nisu pogodne za izradu gnezda, tako da ni tu ne više gnezda, dodaje on.

Kada su u pitanju rode na teritoriji naše opštine, one su i ove godine pristigle u sličnom broju kao i prethodnih godina. Turčan dodaje da je njima ipak mnogo lakše nego lastama, neke ostaju čak i tokom zime ovde jer naše zime više nisu „jake“ kao nekad, a deponija im je dobar izvor hrane. Ono što je zanimljivo jeste da u Polojskoj šumi, između Bačke Palanke i Čelareva imamo i jedan par crne rode, strogo zaštićene vrste u Srbiji.

Pored toga što aktivno prati staništa i brojnost ugroženih vrsta ptica u Srbiji, Rastislav već dugi niz godina uzgaja brojne vrste egzotičnih ptica u svom dvorištu.

-Imam afričkih, evropskih, severnoameričkih, australijskih ptica, zaista mnogo vrsta. Držim ih napolju, mozambik kanarinac, sudanski zlatni vrabac, svi su oni bez problema prezimeli zimu napolju. Nisu više zime kao što su nekad bile, tako da im odgovara i ovde, rekao je Turčan.

I čovek svojim delovanjem, vrlo često nesvesno, ugrožava opstanak brojnih vrsta. Rastislav napominje da se često desi, kada su periodu izleganja mladih ptića, da ispadnu iz gnezda. Najveća greška koju možemo da napravimo jeste da uzmemo tu pticu i ponesemo kući. Neko želi da je utopli, nahrani, zaštiti, ali joj nesvesno nanosi veliku štetu. Jedina što građani mogu da urade kada naiđu na ptića na zemlji, jeste da ga vrate na drvo, na neku bližu granu i roditelji će se zasigurno pobrinuti za svoje mladunče i vratiti ga u gnezdo. Priroda je sve to sama uredila, rekao je na kraju naš sagovornik.

D. J. Bujak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *