Stevan Jurić o isplativosti solarnih panela

Jedna od mera Vlade Srbije, kada je u pitanju energetska efikasnost kuća i stanova u Srbiji, jesu i subvencije za ugradnju solarnih panela na porodične kuće. Jedan od onih koji su se opredelili za ovaj vid unapređenja energetske efikasnosti na svojoj kući jeste i Stevan Jurić iz Bačke Palanke, koji je prošle godine na proleće stavio solarne panele. Za „Nedeljne novine“ Stevan je ispričao kako uopšte funkcioniše ovaj sistem, kao i kolike uštede je ostvario do sad.
Pored uštede koju ostvaruje, Stevan kao jednu od prednosti ovog načina proizvodnje i korišćenja električne energije ističe i to što nema nikakvih problema sa očitavanjem utrošene struje, putem aplikacije na kraju svakog meseca dobija obaveštenje o utrošenoj i predatoj struji kao i iznos koji plaća.
-Sistem funkcioniše tako što se svetlost, pomoću fotonaponskih panela, pretvara u električnu energiju putem jednog aparata, koji nije vidljiv posmatraču, on vidi samo te fotonaponske panele, a srce celog sistema je taj jedan uređaj koji je zaštićen od atmosferskih padavina, a koji tu sunčevu energiju pretvara u električnu energiju. Takođe, postoji sat koji meri koliko je proizvedeno struje na taj način, i koliko je potrošač struje „povukao“ iz mreže, priča Jurić.
On dodaje da ceo sistem podrazumeva sat koji dvosmerno meri struju, koliko u jednom trenutku taj proizvođač struje predaje ka mreži. Stevan navodi primer kada je sunčan dan, on proizvede šest kilovata u toku jednog sata, a potrošnja bude dva kilovata. Četiri kilovata, kako kaže, odlaze u mrežu, koriste je drugi ljudi. Pametno brojilo potrošnju meri u realnom vremenu, što omogućava kupcima proizvođačima da nemaju nikakvih problema sa očitavanjem struje.
-Dakle, mi poslednjeg dana u mesecu, u ponoć, dobijemo na aplikaciji izveštaj koliko smo tog meseca proizveli struje, koliko smo istovremeno potrošili, koliko smo predali u mrežu, koliko smo povukli iz mreže, jeftine ili skupe tarife. Elektronskim putem dobijamo obračun, 20. u mesecu, nema nikakvih kašnjenja računa. Što se tiče ostvarene uštede, ako poredim sa nekim našim komšijama, koji imaju sličnu potrošnju kao mi, njihovi računi su sada negde oko 6 ili 7 hiljada dinara, moji računi su oko 1.500 dinara, rekao je Jurić.
Stevan kaže da je u njegovom slučaju prošlo godinu i po dana od ugradnje i da je taj period dovoljan da se vidi i isplativost. Godišnja potrošnja struje u porodici Jurić bila je oko 4,5 hiljade kilovata, a nakon ugradnje solarnih panela, proizvedu 7 hiljada kilovata. Višak, kako objašnjava, ne može da se akumulira već se on prvog aprila svake godine poništava.
-Te 3 hiljade kilovata viška ja moram ili potrošiti do prvog aprila ili ih bez naknade pokloniti. Ali se onda ja trudim da viška i ne bude mnogo, odnosno da što više trošim tu struju u trenutku kad se ona proizvodi, jer postoji i naknada koja se plaća kada sopstvenu struju koju si proizveo, predaš distribuciji. Ta naknada jeste niža nego sam kilovat, ali opet, zašto plaćati ukoliko može da se izbegne taj trošak. To je dovelo do toga da promenimo navike stvarane godinama, pa umesto što noću palimo određene uređaje, sada to radimo isključivo tokom dana, kaže Stevan Jurić.
Stevan je za ugradnju solarnih panela iskoristio subvencije države. Od države je dobio 400.000, procena troškova je bila 800.000 dinara. U međuvremenu materijal je poskupeo pa je na kraju sve koštalo oko 900.000 dinara, ali bez obzira na tu činjenicu, naš sagovornik kaže da se ova investicija kroz par godina itekako isplati jer se ostvaruju uštede i na računima za gas.
-Nije bilo 50-50%, bilo je 40-60%, ali opet to je dobra stvar. U tom smislu je subvencija države dobro došla, gotovo polovinu troškova sam na taj način obezbedio. Koliko košta da košta, to se kroz određen broj godina isplati i praktično će vam posle struja ostajati gotovo besplatna. Ja sam na primer višak struje upotrebio za grejanje u zimskom peridu, dakle nisam koristio gas za grejanje, a trošio sam struje koju sam preizveo tokom leta. Tako da kada sve to stavim na papir, ova investicija će mi se isplatiti za otprilike šest godina, rekao je naš sagovornik.
Ugradnja solarnih panela nije komplikovana, Stevan kaže da je sve bilo gotovo za dva radna dana. Papirologija je ono što je komplikovano, dodaje on, ali tu građani prepuštaju najveći deo posla firmi sa kojom je Opština sklopila ugovore. Krajnji korisnici su imali posla samo oko određenih formalnosti i dostavljanja osnovnih podataka.
-Jedina stvar koja je mana cele priče su predugački rokovi i to oni koji se tiču Elektrodistribucije. Dakle, od postavljanja panela, kompletno završenih radova, do rešenja i izlaska na teren proteklo je 60 dana, što mislim da je nepotrebno, rekao je Jurić.
Vek solarnih panela je 20 godina. Nakon tog perioda njegova moć proizvodnje struje se smanjuje, ali Stevan ističe da njihova zamena nakon tog perioda nije veliki trošak. Takođe, nema visokih troškova održavanja, potrebno je njihovo čišćenje u danima kada nema kiše pa je moguće da dođe do taloženja prašine ili eventualno skidanje snega ukoliko se stvori snežni pokrivač na samim panelima.
-Ovo su sve moja iskustva i moram da kažem da sam zadovoljan ovom investicijom. Nadamo se da će u narednom periodu biti još subvencija države, ali čak i bez tih subvencija, za one koji to mogu da priušte, ovo je isplativo, tako da bih svima preporučio ugradnju solarnih panela. I sami državni zvaničnici iznose podatke o povećanoj potrošnji struje u našoj zemlji, a istovremeno nas EU pritiska da smanjimo zagađenje vazduha, što znači da će država sigurno u narednom periodu nastaviti da podstiče tzv. zelenu energiju, zaključio je Stevan Jurić.
D. J. Bujak



