Preporuke za čitanje NB „Veljko Petrović“ (9. mart)
Narodna biblioteka „Veljko Petrović“ ima bogat fond svih popularnih naslova, iz svih oblasti književnosti. U saradnji sa bačkopalanačkom bibliotekom, donosimo vam preporuke knjiga za ovu nedelju.
„Mlekadžija“ – Ana Berns
Namera da ne znam ništa bila je zapravo suština mog čitanja-u-hodu. Ovu rečenicu izgovara glavna junakinja romana Mlekadžija, srednja sestra iz mnogočlane katoličke porodice, koja odrasta i sazreva u hermetički zatvorenoj zajednici oštro polarizovanog društva Severne Irske sedamdesetih godina prošlog veka. U gradu bez imena, jer imena su iz ovog romana prognana kao nepoželjne izdajice ličnog i kolektivnog identiteta, ova osamnaestogodišnjakinja suočava se sa onim što se u njenoj sredini zove „političkim problemima“, a što je u novijoj istoriji podjednako eufemistički nazvano „nevoljama“, dok je zapravo reč o krvavim sukobima vezanim za borbu za otcepljenje Severne Irske od Velike Britanije. U sredini u kojoj nema nesvrstanih i neutralnih, u kojoj nema nijansi između crnog i belog, a nasilje je poželjno i prihvaćeno kada dolazi od „naših“ i sprovodi se protiv „njihovih“, onih koji pripadaju zajednici od „preko puta“ ili „preko bare“, srednja sestra brani se od stvarnosti zadubljena u knjigu dok hoda gradskim ulicama. Izuzetna knjiga u kojoj se prepliću užas i humor i brutalnost i nežnost i nerazumevanje i opraštanje, u kojoj bajkovita atmosfera kao nameran iskorak iz konkretnog hronotopa samo pojačava efekat životnosti, uveravajući čitaoca da se sve odigralo baš tako, da se sve ovo događalo i da se događa uvek i svuda. (delfi.rs)
„Brehtova ljubavnica“ – Žak Pjer Amet
Knjiga Žaka Pjera Ameta „Brehtova ljubavnica“ stoti je dobitnik Gonkurove nagrade u Francuskoj. Roman je nimalo sentimentalna priča o glumljenju života, glumljenju ljubavi, uvek na ivici da se razotkriju sva nepisana, a važeća scenarija. Delo ima naboj kriminalističkog romana u kome su najuspelije one scene u kojima nedostaje još samo jedna reč da bi se otkrila prava uloga Marje Ajh, lepe austrijske glumiceŽan Pjer Amet jedino nije pisao poeziju, ali je njen strastveni čitalac. Bliski su mu Ronsar, Bodler, ali i Brehtov poetski opus, baš kao i stvaralaštvo Hartlinga i Helderlina. „Breht ova ljubavnica“ je , uprkos čvrstoj strukturi i svedenom,čistom jezičkom izrazu(tako je Breht pisao poeziju), u osnovi trpko i osetljivo, nežno štivo. Jedna glumica, Marija Ajh, čiji su roditelji nacisti i zbog kojih ona nosi ogroman osećaj krivice, biva angažovana od strane nemačke tajne službe, da tokom 1948. prati Brehta, potkazuje ga i sazna sve o njegovom duhu, umu i duši – preko njegovog tela. Hladni je rat i nekakva čudna, ledena ljubav pulsira između Marije Ajh i Bertolta Brehta.
U jednom trenutku, ona pomišlja da on ne vodi ljubav sa njom, nego je pretresa, a onda, pošto Breht na trenutak napusti sobu, ona polako i studiozno pretrese njegovu odeću, spise, ormane, knjige. Mariju Ajh voli neko drugi, strasno i potajno. A Brehta vole druge žene, takođe. Između njih je, osim povremene strasti, koja sija mutno i ima tupu oštricu, ponekad i nekakvo nemušto, teško prijateljstvo. Marija Ajh će nastaviti život negde daleko od Brehta, pisac nam nagoveštava. No nešto u njenoj krhkosti i lepoti, seća na Helderlina i njegovu misao da „oni rođeni sa takvim očima, žive duboko, ali ne i dugo“. „Brehtova ljubavnica“ veoma nalikuje na muzičku kompoziciju za klavir i jedan ljudski glas. Mukli, tamno obojeni, ženski alt. Takt je tri četvrtine. Tonalitet – tuga. (knjizara.com)
„Otisak pakla“ – Li Bardugo
Naći prolaz do zagrobnog sveta. Ukrasti dušu iz pakla. Jednostavan plan, osim što se ljudi koji pođu na to putovanje retko kad vrate. Ali Galaksija Aleks Stern čvrsto je rešena da oslobodi Darlingtona iz čistilišta – čak i ako je to bude koštalo budućnosti u kući Leta i na Jejlu.
Pošto im je zabranjeno spasavanje, Aleks i Dozova ne mogu da se obrate kući Leta za pomoć, pa zato okupljaju ekipu sumnjivih saveznika da spasu džentlmena kuće Leta. Zajedno će morati da nađu put kroz lavirint ezoteričnih tekstova i bizarnih artefakata da bi otkrili najstrože čuvane tajne društava, kao i da prekrše svako pravilo dok to rade. Međutim, kad nastavno osoblje počne da umire, Aleks zna da to nisu nesrećni slučajevi. Nešto smrtonosno je na delu u Nju Hejvenu, a ukoliko želi da preživi, moraće da se obračuna sa čudovištima iz svoje prošlosti i sa tminom ugrađenom u same zidove univerziteta. (vulkani.rs)



