Preporuke za čitanje NB „Veljko Petrović“ (9. februar)

Narodna biblioteka „Veljko Petrović“ ima bogat fond svih popularnih naslova, iz svih oblasti književnosti. U saradnji sa bačkopalanačkom bibliotekom, donosimo vam preporuke knjiga za ovu nedelju.


„Beograd četiri“ – Siniša Kovačević

Beograd četiri je nastavak sage o Beogradu i njegovim žiteljima.On prati sudbine junaka koje smo sretali u prethodnim romanima u najtamnijem periodu nemačke okupacije ali i posleratnu euforiju stvaranja novog,ne samo političkog nego i emocionalnog i misaonog sistema,novog govora,novog ponašanja i običaja,novih stanovnika,uvodeći u priču i nove žitelje,ne samo dedinjskih vila i otetih stanova,nego i savamalskih i dorćolskih udžerica.

Neki od starijih žitelja prestonice će odustati od života,nekim mladim rat će pomoći u tome,neki će svoje komunističko oduševljenje zameniti boravkom na Jadranu. Kažu da je Goli otok bio pun Crnogoraca, Dalmatinaca i Beograđana. (knjizare-vulkan.rs)

„Platinasta prašina“ – Tatjana de Rone

„Fenomenalan roman koji ostavlja bez daha.“ – Le Parisien

Polin je mlada sobarica koja radi u legendarnom hotelu Mejps u Rinu u Nevadi. Jednog dana se od nje traži da zameni koleginicu i očisti apartman 614, ali iako joj je rečeno da je prazan, pred njom se pojavljuje ošamućena, pospana žena. Njih dve započinju neposredan razgovor, i Polin ubrzo postaje poverenica gošće apartmana. Tek kada izađe iz njega i podnese unakrsno ispitivanje upravnice hotela i svojih kolega, ona saznaje da je krhka gospođa Miler zapravo Merilin Monro čiji se boravak u Rinu poklapa sa raspadom njenog braka sa Arturom Milerom i snimanjem njenog poslednjeg filma Neprilagođeni. Među njima će se roditi neočekivana prisnost koja će vam slomiti srce.

Ovo je iskren, zadivljujući roman i priča o svetovima koji se obično ne preklapaju. Svedočanstvo trajne moći ženskog prijateljstva istovremeno je intiman portret Merilin Monro i one njene malo poznate strane.

„Trebalo je hrabrosti za hvatanje ukoštac s mitom o Merilinki. Tatjanu de Rone nije zanimala legenda o njoj, posuta štrasom i šljokicama, već naprotiv žena od krvi i mesa. Ona je krhka i umorna. Da sve bude intrigantnije, glavna junakinja nije ona već Polin, njena sobarica.“ – Le Figaro

„Oda prijateljstvu, životu i nadi u teško ostvarljive snove koji se obistinjuju.“ – babelio.com

„De Rone je u ovom pitkom romanu oslikala kulise poslednjeg filma Merilin Monro i portret uzajamne ženske podrške, katkad bolne, u kojoj su se spojile životne putanje dva krhka bića.“ – Le Point (laguna.rs)

„Martin udio“ – Sanja Savić Milosavljević

Nagrada Beogradski pobednik
Nagrada Isidora Sekulić

U romanu Sanje Savić Milosavljević – prozaistkinje, pesnikinje i scenaristkinje – ima humora i duhovnosti, šarma i prisnosti, očuđenja i apsurda. Međutim, ovo nisu jedini argumenti za hipotezu da je Beogradski pobednik otišao u ruke književnice koja o srpskoj prozi brine na najbolji mogući način. Ispovestima žrtava rata Sanja upravlja rukom sigurnog dramaturga, stalno usredsređenog na to da sve što čitaocu želi da dočara mora jednako jasno da kaže i prikaže. – Vladislava Gordić Petković

U najređim slučajevima dobar realistički roman će se, ne samom temom već načinom njene obrade, približiti traumatskom jezgru kolektivnog iskustva. Sudbine junaka Martinog udjela preokrenuo je građanski rat; tragajući za odgovorima i razlozima, niko od njih se neće okrenuti drugima, tuđem svetu ili neprijateljima, već će glavnog krivca potražiti u sebi, u sopstvenom kukavičluku i kompromisima. Na taj način njihovo svedočenje o prećutkivanju i brisanju Jasenovca iz sećanja preobraća se u strašno i autentično suočavanje sa decenijama odnarođavanja. – Vesna Trijić

Ispisujući pripovest o običnoj ženi „iz naroda“, autorka je uspela da oblikuje lik nove, savremene Petrije i tako dotakne neuralgične tačke naše kulture. Pričom o životu Srba u Kninskoj krajini Savić Milosavljević dala je umetnički promišljen pogled na ratna dešavanja i patnje ovog naroda. Ukrštanjem tri pripovedna toka i stvaranjem situacije, ne više romana u romanu već stripa u romanu, Sanja Savić Milosavljević uspela je da stavi u prvi plan temu umetnosti, stvaralaštva, strip-estetike u pisanju i u životu, i pokaže način na koji umetnost može participirati u stvarnom životu, nastajati iz njega ali ga i iznova stvarati i osmišljavati. – Nataša Anđelković (laguna.rs)

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *