Preporuke za čitanje NB „Veljko Petrović“ (20. april)

Narodna biblioteka „Veljko Petrović“ ima bogat fond svih popularnih naslova, iz svih oblasti književnosti. U saradnji sa bačkopalanačkom bibliotekom, donosimo vam preporuke knjiga za ovu nedelju.
„Nevidljiva družba“ – Muharem Bazdulj
Kada ga u mrklom mraku pritisnu bol i nedostatak daha, junaku Nevidljive družbe, poslovično, dotadašnji život počinje da se odvija pred onim unutrašnjim okom koje neki zovu dušom. Taj „film“ se ne odvija hronološki, nego asocijativno, a majstorstvo i nepredvidivost tih asocijacija daju posebnu snagu ovom kratkom romanu Muharema Bazdulja. Lirskiji nego ikad pre, sa eklektičnom erudicijom i furioznom sintaksom, ovo je roman koji se čita „u dahu“ jer niti oko ima gde da se odmori niti čitalac želi da prestane. Geografski i istorijski omeđen toponimima potonule Jugoslavije, roman je ipak mnogo više metafizička metafora nego još jedna u nizu (po)ratnih ličnih storija. Život kao ogledalo u čijem odrazu su i čitalački životi.
„Na trenutak beskonačna rečenica Nevidljive družbe predstavlja izuzetan literarni izraz snage koju životu pruža jedan Kavafijev stih. Kada nas preplavi užas svesti da su najlepši dani našeg života zauvek prošli, neophodno je odvažno im reći – zbogom. I završiti celu stvar dostojanstveno, bez nade i drugih zala.“ – Vladimir Tabašević (laguna.rs)
„Modesti Blejz – Devičino blago“ – Piter O’Donel
Napeta i dinamična avantura u centralnoj Africi, u kojoj se Modesti i Vili nalaze u najstrašnijim mogućim opasnostima- sukobljeni sa profesionalnim ubicama, besnim gorilama..
Modesti Blejz je izmišljeni lik iz istoimenog stripa nastalog 1962. godine čiji su tvorci Piter O’Donel (scenario) i Džim Holdavej (crtež). Strip prati doživljaje Modesti Blejz, neobične mlade žene sa mnogo talenata i kriminalnom prošlošću i njenog vernog pratioca Vilija Garvina. Strip je ekranizovan 1966, 1982. i 2003, a postoji i serija romana i novela koja je počela 1966. godine.
Mnogi kritičari smatraju rane godine stripa klasičnim primerom avanturističkog stripa, dok se romani smatraju klasicima avanturističkog žanra. (delfi.rs)
„Život je kratak kao san“ – Tereza Revaj
Rim, 1936. godine. Alisa Kliford, dopisnica Njujork herald tribjuna, svedoči Musolinijevom trijumfalnom povratku u Rim po osvajanju Abisinije. Upušta se u vezu sa Don Umbertom Ludovičijem, diplomatom bliskim fašističkoj vlasti i oženjenim porodičnim čovekom, ali žeđ za slobodom ne dopušta joj da podlegne zovu diktature.Dok otkriva zavere o kojima se šuška po hodnicima Vatikana i okrvavljenim ulicama Berlina, privlačnost koju oseća ka nemačkom novinaru problematične prošlosti izvlači na površinu davno zaboravljene bolne uspomene. Iako se ova avanturistkinja nikada ne odriče svojih modernih shvatanja, svaka sloboda ima svoju cenu. Dokle će moći da ostane verna sebi? Od rimskih palata do aleksandrijskog Korniša, od planina Etiopije do ravnica Kastilje, Tereza Revaj nam nudi nezaboravan portret žene za koju je život kratak kao san. (vulkani.rs)



