Zbog čega je posebno nebo iznad Mladenova?

Milošu Gagiću iz Bačke Palanke astronomija je oplemenila život 2009. godine. Bavi se astrofotografijom, kupio je teleskop, a 2012. godine rodila se ideja da otvori opservatoriju. Mladenovo je iz dva razloga bilo idealno mesto za to – tamo je imao prostor, a i Mladenovo, kako kaže Miloš, ima dobar mrak, što je osnovni preduslov za posmatranje noćnog neba.
Početkom jula u opservatoriju stigao je novi teleskop sa PMF iz Novog Sada. Ovaj teleskop ima veliku žižnu daljinu, što daje mogućnost da posmatramo i snimamo planete, a omogućava posmatranje i fotografisanje objekata dubokog neba, galaksija, maglina i zvezdanih jata. Kroz uzbudljiv svet zvezda i planeta vodi nas astronom amater i predsednik Astronomskog društva „Kosmos“ Miloš Gagić.
Rođen je i odrastao u Bačkoj Palanci pre 52 godine. Posle završene osnovne i srednje škole, usledila je vojska. Studirao je istoriju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a studentski protest 1996/97. mu je odredio put u politiku.
-Bio sam poslanik u skupštini APV od 2004. do 2016. godine. Politički aktivizam dobro je poznat čitaocima Nedeljnih novina. Završio sam istoriju – jedva. Teško mi je bilo zbog velikih pauza koje sam pravio izmađu polaganja ispita i mogućnosti da ukombinujem posao i školu. Istorija je ipak moja prva ljubav tako da i danas čitam i istražujem kada imam priliku. Politikom se bavim sve manje i na potpuno drugačiji način. Izbegavam da kreiram politike. Uglavnom me angažuju da osmislim i predložim kanale kojima se politike predstavljaju biračima. To radim profesionalno, počinje razgovor za „Nedeljne novine“ Miloš Gagić.

Kada je prvi put pogledao kroz teleskop izgovorio je „To je to, to je smisao života“. Već 2016. godine dobija poziv na skup koji je organizovala Astronomska opservatorija „Beograd“, a odnosio se na astrofotografiju. Od 2014. imao je svoju opservatoriju i iskustvo u izgradnji mu je pomoglo da dobije poziv da radi na astronomskoj stanici „Vidojevica“ na našim najvećim teleskopima.
Nakon toga, bio je i savetnik u Kabinetu ministra za inovacije i tehnološki razvoj zadužen za kosmička istraživanja. Astrofotografije izlagao je 2022. u Arhivu Vojvodine, a iste godine objavio i priručnk za obradu astrofotografije. Da je bilo kakav zanat zlata vredan, shvatio je i Gagić jer je u periodu kada nije imao posao, vozio kamion u Austriji. Vratio se prošle godine.
Jedina opservatorija u Vojvodini nalazi se u Mladenovu
Opservatorija u Mladenovu je verovatno jedina, kaže naš sagovornik. Ono što je sada izvesno jeste da u septembru sigurno neće biti jedina. Oprema koja je bila u Mladenovu prebačena je već u Suboticu i postavljena na stub. Tokom avgusta biće postavljen pomerajući krov i opservatorija u Subotici može da počne sa radom.

Opservatorija u Mladenovu nije čak ni prva opservatorija u Bačkoj Palanci. Prvu opservatoriju postavilo je udruženje AD „Univerzum“ iz Bačke Palanke. Janko Mravik veliki entuzijasta i poznavalac izrade teleskopa je mnogo doprineo popularizaciji astronomije u Srbiji.
-Ideja da se napravi opservatorija se rodila 2012. godine kada sam shvatio da veliki teleskop koji sam kupio ne mogu da koristim često. Najbolji teleskop je onaj koji se koristi. Teleskop koji sam imao je veliki njutn teleskop prečnika ogledala 305 mm i fokalne dužine 1500 mm. Velika aparatura nam omogućava da vidimo više ali je teška za postavljanje. Rešenje za velike i teške teleskope jeste da budu fiksirani. Postoji nekoliko načina da se napravi paviljon za teleskope. Ja sam se opredelio da to bude opservatorija sa kupolom. A ideja da to bude u Mladenovu je uslovljena time što moja tašta ima kuću u Mladenovu. Ono što je dobro, jeste da Mladenovo ima dobar mrak. Ne vidi se odsjaj Novog Sada i Beograda. Neka merenja koja smo radili SQM uređajem, koji meri kvalitet, neba dala su neverovatne podatke. Trebalo bi da razmislimo i očuvamo to. Možda baš to nebo bude atrakcija jer veliki deo Evrope i sveta nema više mogućnosti da vidi veliki broj zvezda i Mlečni put, a mi eto to još uvek možemo, priča Miloš Gagić.
Nakon otvaranja pre dve godine organizovane su dve posmatračke večeri, a opservatorija je veći deo vremena obavljala snimanja objekata iz kataloga Šarl Mesijea. Jaroslav Grnja je snimao Mars. Kao deo projekta Elektra organizovane su dve posete sa PMF-a.
-Nakon toga ušli smo u pripremu za prihvat novih instrumenata. Tokom 2023. godine oprema je razmontirana i prebačena u Suboticu, teleskopi i montaža koja nosi teleskop su stigli na PMF u novembru. Tada smo uočili novi problem. Metalni stub u opservatoriji nije mogao da prihvati montažu. Jaroslav Grnja i profesor Dušan Mrđa su se potrudili da osmisle i predlože rešenje za ploču koja će ići između stuba i montaže. Tu nam je pomogla jedna firma iz Bačke Palanke. Evo sad mi prođe kroz glavu koliko je svima nama stalo da ovako nešto bude u Bačkoj Palanci. Svesno ili nesvesno. Profesor dr Dušan Mrđa, vođa oba projekta je išao u školu u Bačkoj Palanci i živeo je jedno vreme u Čelarevu. Važan član projekta je profesor Srđan Rončević, prodekan na PMF, takođe Bačkopalančan, u mom društvu poznat kao Manetov brat. Jaroslav je kao član AD „Univerzum“ isto vezan za Palanku. Ljudi hoće da dođu u opservatoriju i naš zadatak bi trebao da bude da im to omogućimo. To i jeste naš cilj. Međutim imamo problema pa nekada to i nije moguće, dodaje Miloš.
A novi teleskop postavljen je, kaže, brže nego što su mislili. Tešku montažu i teleskop kroz uzan prolaz, bukvalno uz pomoć kanapa i štapa, izvukao je Miloš zajedno sa četiri kolege.

-Kada priključimo sve uređaje počinje onaj astronomski deo posla. Useveravanje, izrada modela praćenja na 100 zvezda, prvi snimci. Onda možemo da otvorimo opservatoriju za rad iako imamo još stvari da uradimo. Potrebno je da ugradimo konačno motor za obrtanje kupole. Međutim, treba prvo da pronađem sredstva za to. Sa motorom će opservatorija biti kompletna.
Posmatranje će moći već početkom septembra da se obavlja. Ovaj teleskop nam zaista otvara nove vidike. Ima veliku žižnu daljinu 3250 mm što nam daje mogućnosti da posmatramo i snimamo planete. Pošto je prečnik ogledala 406 mm i tzv brzina teleskopa od F8 nam daje mogućnost i za posmatranje i fotografisanje objekata dubokog neba, galaksija, maglina i zvezdanih jata, opisuje Miloš novi teleskop.

Da bi zainteresovani građani, posebno deca, mogla maksimalno da osete benefite opservatorije, potrebno je mnogo truda i odricanja. Nije dovoljno, napominje naš sagovornik, samo postaviti teleskop i pustiti ljude da posmatraju. Potreban je posvećen i profesionalan rad, zaposliti ljude koji će samo tu biti angažovani, a Miloševa ideja je da posmatranje bude besplatno za sve.
Najgora stvar koja može da nam se desi jeste da oprema koju smo nabavili stoji u podrumu i da se ne koristi. Svesni smo toga i tražimo modele da rad opservatorije podignemo na veći nivo. Šta to znači? Kao astronomi amateri mi se trudimo da promovišemo astronomiju, organizujemo kampove, posmatračke večeri, predavanja i slično i kroz teleskope AD Kosmos gledalo je više hiljada ljudi širom zemlje. Te aktivnosti organizujemo kada imamo vremena. Tako je funkcionisala i opservatorija u Mladenovu. Onog momenta kada jurimo za poslom i životom nema posmatranja. Imamo profesionalnu opremu i sada treba da postavimo i da rad bude profesionalan. Znanje imamo takođe i ozbiljno iskustvo. Dakle potrebno je zaposliti ljude da se bave samo time. O tome dugo razmišljam. Naravno pre svega vođen željom da posmatranje bude besplatno. Ne znam da li je to realno i izvodljivo. Postoji više načina da se to ostvari.
Dok to ne obezbedim biće kao i do sada organizovanjem događaja i posmatračkih večeri, optimistično govori Gagić.
Planovi za dalji rad opservatorije u Mladenovu su da se nabave sredstva za ugradnju motora i iznađe način da opservatorija može češće da radi.
-Opservatorija treba prvo maksimalno da iskoristi postojeću opremu. Moguće je da će ona biti interesantna ljudima i van Bačke Palanke, ustvari već jeste tako da treba razmišljati i o smeštajnim kapacitetima. Ona može biti šansa i za razvoj turizma. Mislim da nigde u Srbiji nema opservatorije sa boljim instrumentom koji je dostupan građanima. U svakom slučaju mislim da smo uradili već dosta. Ozbiljan posao je iza nas i postigli smo mnogo. Imamo ideje i za dalje, koje treba pretočiti u planove, rekao je na kraju astronom amater Miloš Gagić.
D. J. Bujak



