Vremeplov: Razvoj gajdobranske drvne industrije

Nedeljne novine početkom ove godine obeležile su 60 godina postojanja. Tim povodom objavljujemo „Vremeplov Nedeljnih novina“, a ovaj put izdvajamo tekstove iz broja 258 od 07. decembra 1969. godine.


PACIJENTI NE OSEĆAJU ZDRAVSTVENI GRIP

Poslednjih nedelja u Domu zdravlja održano je više burnih sastanaka povodom nezavidne situacije u tvrđavi zdravlja naeš opštine. Jedna delegacija lekara posetila je i predsednika Opštinske skupštine u cilju iznalaženja rešenja za trenutno bezizlaznu situaciju Doma zdravlja: zaposleni u ovom kolektivu nisu primili „plate“ ni za prošli mesec.

Mnogi su bili spremni da rešenja potraže u postavljanju prave dijagnoze i lečenju „hiruškim zahvatima“, drugi su rešenja predlagali u boljem regulisanju odnosa (ugovornog) sa Zavodom za socijalno osiguranje, sopstvenom reorganizacijom unutar kolektiva, postavljanjem ultimatuma Skupštini opštine, itd.

-Nemamo para za novembarske i decembarske plate – kaže dr Zdravko Spremo – jer smo se našli u „buli“ zbog obaveze da snosimo 50 odsto gubitaka Zavoda za socijalno osuguranje prema odluci arbitražne komisije za ovu godinu. Prema mom mišljenju ne možemo, međutim, mi biti regulatori potrošnje zdravstvenog dinara.

DOBRI FINANSIJSKI REZULTATI

Gajdobranska drvna industrija „Jela“ ostvarila je u prvih devet meseci ukupnu realizaciju od četiri miliona i sto dvadeset hiljada dinara, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja povećane od 80 odsto. Troškovi poslovanja iznose tri miliona i osam stotina hiljada dinara, a ostatak čistog dohotka 320 hiljada dinara. U „Jeli“ očekuju da će do kraja godine ostatak dohotka biti četiri stotine hiljada dinara.

Ovako dobri poslovni rezultati preduzeća koje je sve do nedavno „proizvodilo“ gubitke rezultat su pre svega dobre poslovne politike i većeg angažovanja samih radnika. Da nije bilo ograničenja električne energije rezultati bi bili bolji jer je nestašica „odnela“ šezdeset hiljada dinara.

U najrentabilnijem pogonu pilane posao se odvija u tri smene. Drvo se reže danonoćno jer su potraživanja kupaca velika i teško je odgovoriti zahtevima. Pogon stolarije za sada najslabije posluje ali ima izgleda da i ovaj pogon zajedno sa tapetarijom dobro posluje pogotovo što je obezbeđen posao.

ŠKOLE TREBA BOLJE OPREMITI

Ni nastavno-materijalna osnova u nekim srednjim školama nije mnogo bolja.

Međutim, u srednjim školama đaka je sve više. Zbog toga prosvetni radnici sve više upućuju primedbe baš u vremenu kada obrazovanje prelazi – doduše brzinom puža – na nove društveno ekonomske odnose i „veću“ emancipaciju od budžeta.

Zbog oskudice materijalnih sredstava prosvetni radnici su prinuđeni da se bore za iznalaženje „unutrašnjih rezervi“ koje, ruku na srce, postoje u svim našim školama. Drugo je pitanje, međutim, da li prosvetni radnici – koji dobrim delom uz silan entuzijazam i odricanja obavljaju svoj odgovorni posao – treba da ispaštaju zbog opštih težnji društvene zajednice za povećanjem broja učenika i stvaranje što više školovanih mladih ljudi (Škola za KV radnike).

DEMOLIRAN HOTEL „TURIST“

Uskoro će se pred Opštinskim sudijom za prekršaje Lukom Despenićem naći četvorica mladića Slobodan Bosnić (23), Miloš Babić (20), Stevo Jovanović (26) i Milorad Pilipović (21) koji su 23. novembra 1969. godine u pripitom stanju izazvali tuču u hotelu Turist i tom prilikom pričinili materijalnu štetu u visini od 9200 dinara.

Na udaru ove grupe mladića prvo se našla devojka V.J. koja je odbila da pleše sa njima jer su bili u pripitom stanju. Izgleda da se ovo nije svidelo obesnim mladićima i jedan od njih je posuo kafom po haljini, tako da je V.J. sva uplakana morala napustiti igranku jer bi možda bila čak i fizički napadnuta da se više zadržala u Omladinskom domu. Mladići su se i dalje zadržali u domu i pili pivo koje su donosili iz obližnjeg bifea „Bačka“. Posle toga su bacali flaše po sali ali im se niko nije smeo suprotstaviti. Oko 23 časa iste večeri krenuli su u Turist gde su i izazvali tuču sa osobljem hotela.

U opštoj tuči i gužvi koju su izazvali mladići u pripitom stanju polomljeno je veliko ogledalo, stolice, stolovi, flaše i čaše. Kada su osetili da će doći milicija, pobegli su kući.

NAJZAD BELI OGRTAČ

Zima je najzad stigla u svom pravom ruhu, belom ogrtaču sazdanom od mnoštva izvanrednih, mašti nedostupnih oblika kristalčića snežnih pahuljica. Ta smena duge, tople jeseni, bez pardona, uočljiva je ne samo po niskim temperaturama već i po promenjenoj prirodi i panorami grada. Široke ulice postale su svetlije usled beline.

Beli ogrtač doneo je i radosti i briga. Deca su postala veselija. Sanke i grudve su proradile, a pojavili su se i prvi konturi dobrog, starog Sneška Belića. Brige se naročito zapažaju na kolovozima i trotoarima.

Taj prvi snežni nalet komunalni radnici uspešno su dočekali lopatama i razgrtačima snega.

Priredila: D. J. Bujak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *