Uskoro prelazak na letnje računanje vremena

Letnje računanje vremena ove godine počinje 30. marta i to u 2 časa posle ponoći sat treba pomeriti na 3 časa, odnosno jedan sat unapred. Pomeranje sata svake godine izaziva mnogo pažnje, čak i sad kad se sve uglavnom automatski odvija i ne moramo da razmišljamo da li ćemo zakasniti negde zato što smo zaboravili da pomerimo kazaljke. Ali, i dalje može uticati na naše planove (promene u saobraćaju, u spavanju, u poslu), a znamo i da prelazak na letnje računanje vremena donosi određene zdravstvene rizike.


Iako se godinama priča o prestanku pomeranja sata, sadašnji raspored nas i dalje drži u ritmu od dve promene godišnje – na proleće i na jesen. Letnje računanje vremena počinje krajem marta, tačni datumi se menjaju, a ove godine sat unapred pomeramo 30. marta u 2 sata posle ponoći. To znači da ćemo izgubiti sat vremena sna, ali će večeri biti duže. Na zimsko računanje vremena vraćamo se 26. oktobra i tad ćemo kazaljke pomeriti unazad – sa tri na dva sata ujutru. Tada ćemo dobiti sat vremena sna, ali će dani biti kraći.

ZDRAVSTVENI RIZICI

Često, u susretu ovom danu, možemo čuti da se ljudi, koji su inače osetljiviji na promene vremena, pripremaju na to da će imati poteškoće sa spavanjem ili raspoloženjem. To nije slučajno, a postoji i naučno objašnjenje za to.

Postoji nešto što se zove cirkadijalni ritam i on predstavlja ciklus fizičkih i mentalnih procesa koji se dešavaju unutar 24 sata. Najznačajniji cirkadijalni ritam je ciklus budnost-spavanje, a struktura u mozgu koja je najvažnija ovom procesu je suprahijazmatično jedro, koje je deo hipotalamusa. Ovo jedro preko mrežnjače oka prima informaciju o količini svetlosti u našoj okolini. Kada je manja količina svetlosti u okolini ili kada nema svetlosti luči se melatonin koji se sa pravom može nazvati hormonom spavanja. Na ovaj način se biološki procesi u organizmu i cirkadijalni ritam usklađuju sa okolinom i prirodom, prenosi Kurir.

Promena vremena i pomeranje sata pojačavaju osećaj umora i doprinose poteškoćama pri prilagođavanju novom vremenu buđenja. Dovode do intenziviranja depresivnog raspoloženja, razdražljivosti, anksioznosti, nesanice. Zbog promena vremena dokazano su učestaliji moždani i srčani udari, suicidi, saobraćajne nesreće. Oscilacije hormona zaduženih za osećaj sitosti su veće i jači je osećaj gladi, zbog čega se lakše poseže sa hranom bogatom trans-mastima i rafinisanim šećerima.

Zato bi postepen raniji odlazak na spavanje, barem nedelju dana pre promene sata, mogao biti koristan.

Izvor: Kurir

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *