U pripremi naučna monografija „Kolonizacija opštine Bačka Palanka 1945-1948.“

Naredne, 2025. godine biće obeleženo 80 godina od kako su prve kolonističke porodice stigle u naselja današnje opštine Bačka Palanka. To je bio jedan od razloga da se ideja o pisanju naučne monografije „Kolonizacija opštine Bačka Palanka 1945-1948.“ sprovede u delo i da se jednom knjigom objedine podaci o događaju koji je svakako istorijski najznačajniji za našu opštinu.
Autori monografije su istoričari profesor dr Svetozar Boškov koji je zaposlen na Odseku za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, dr Milan Micić sekretar Matice srpske i dr Predrag M. Vajagić koji je više godina predavao istoriju u OŠ „Vuk Karadžić“ u Bačkoj Palanci, a sada radi kao savetnik u Ministarstvu prosvete. Iza ovih istoričara stoji više stotina različitih naučnih radova i monografija, koje su rezultat njihovog višegodišnjeg naučno-istraživačkog rada.

Naučna monografija Kolonizacija opštine Bačke Palanke 1945-1948. predstavlja zaokruženu celinu koja detaljno prikazuje istorijske okolnosti koje su dovele do realizacije agrarne reforme i kolonizacije na prostoru koji danas obuhvata opština Bačka Palanka. Procesom kolonizacije su bile obuhvaćene predratne Palanačke političke opštine, pošto je naselje postalo jedinstvena administrativna celina tek nakon Drugog svetskog rata, kao i šest seoskih naselja.
Zajedničko za sva ova naselja bila je činjenica da su Nemci pre rata ovde bili većinsko stanovništvo (sem Tovariševa). Odlukom nove revolucionarne vlasti Nemcima koji su živeli na prostoru Jugoslavije oduzeta je sva imovina, od koje je u Vojvodini formiran fond za kolonizaciju stanovništva koje je živelo u ekonomski pasivnim oblastima teško stradalim tokom rata.
U opštini Bačka Palanka je kolonizovano 2.561 porodica, većinom iz srezova Bosne i Hercegovine: Bačka Palanka (274), Nova Palanka (184), Stara Palanka (13), Gajdobra (542), Nova Gajdobra (263), Mladenovo (531), Čelarevo (298), Obrovac (323) i Tovariševo (133). Za svako od navedenih naselja opisani su uslovi za izvođenje kolonizacije, kao i njen tok. Zabeležena je nekolicina svedočanstva ljudi čije su porodice tom prilikom doseljene, a sve je ilustrovano sa fotografijama koje su nastale tokom tih godina. U monografiji se nalaze spiskovi porodica sa imenima nosilaca prava na kolonizaciju, mesto i srez iz kog su došle, kao i broj članova domaćinstva.
Ideja da se uradi naučna monografija na ovu temu nametnula se činjenicom što je sprovođenjem kolonizacije nastala opština Bačka Palanka onakva kakvu je mi danas poznajemo. Nemci kao većinski narod nestaju iz naše opštine, a Srbi doseljavanjem stanovništva iz Bosne i Hercegovine postaju većina. Time je tok istorijskog razvoja naše sredine usmeren u pravcu na kome se i danas nalazi, pošto će u decenijama koje su usledile neprekidno trajati doseljavanje stanovništva. Ovo će naročito doći do izražaja u poslednjoj deceniji XX kada su tokom ratova vođenih za vreme raspada socijalističke Jugoslavije mnoge porodice iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske pronašle spas i sigurnost u našoj opštini. Drugi važan razlog je što 2025. godine obeležavamo osamdesetu godišnjicu od kako su prve kolonističke porodice stigle u naselja današnje opštine Bačka Palanka. Izdavanjem i predstavljanjem monografije, opština Bačka Palanka će obeležiti ovu važnu godišnjicu, a knjiga će ostati da živi kao važno svedočanstvo ovog istorijskog događaja.

-Imao sam veliko zadovoljstvo da kao rođeni Palančanin, koji potiče iz porodice čije je poreklo iz Bosanske Krajine istražujem i pišem na temu kolonizacije srpskog stanovništva iz Bosne i Hercegovine. Moja porodična istorija je vezana za ovaj istorijski događaj pošto su moji roditelji šezdesetih godina XX veka došli u Novu Gajdobru i Odžake kod rođaka koji su bili kolonisti. Ispisujuću stranice monografije stotine imena mi je prolazilo kroz misli, neki od tih ljudi su mi bile prve komšije ili sam ih susretao odrastajući na Sinaju i u Novoj Gajdobri, izjavio je dr Predrag M. Vajagić za „Nedeljne novine“.
Kada su u pitanju istorijski izvori koji su korišćeni, autori kažu da za deo naselja koja su obuhvaćena kolonizacijom postoje knjige koje su se bavile ovim pitanjem. To im je bila polazna osnova za istraživanje, međutim za razliku od njihovih autora koji su, čast izuzecima, većinom bili amateri, ova monografija je pisana isključivo na osnovu arhivske građe. Ona se čuva u više fondova Arhiva Jugoslavije, Arhiva Vojvodine i Istorijskog arhiva grada Novog Sada. Posebna zanimljivost koju su pronašli u arhivskoj građi bile su i njima nepoznate mape naselja sa tačno ucrtanim kućama u koje su se uselili kolonisti, odnosno mape atara sa ucrtanim površinama obradivog zemljišta kojima su naseljeni kolonisti.
Manji deo građe su pronašli u Zavičajnom odeljenju Narodne biblioteke „Veljko Patrović“ u Bačkoj Palanci, pre svega radi se o nekolicini fotografija. Autori koji su temu kolonizacije u našoj opštini obradili ranije ostavili su zapisana svedočanstva kolonista, njih su autori iskoristili za pisanje monografije, ali su ih obogatili i proširili novim. Razgovarali su sa našim najstarijim sugrađanima koji su 1945. i 1946. bili deca, ali se vrlo dobro sećaju prvih dana i izazova sa kojima su se susretali u za njih potpuno novoj sredini. Kolonisti su bili većinom mladi ljudi, izašli iz rata kao prekaljeni borci, svesni uloge koju su imali u izgradnji novog posleratnog društva i države. Izazovi sa kojima su se susreli u Vojvodini za njih su bili laki naspram svega što su preživeli tokom Drugog svetskog rata, u kome je na prostoru Bosne i Hercegovine gotovo svaka srpska porodica nekoga izgubila.
-Ideja za nastanak ove monografije potekla je iz činjenice da je kolonizacija 1945-1948. godine iz osnova promenila demografsku sliku opštine Bačka Palanka, pa se iz tog razloga može smatrati jednim od najvažnijih događaja iz istorije naše opštine i našeg grada. S obzirom da se sledeće godine navršava 80 godina od njenog početka smatrali smo da bi ovaj događaj valjalo ovekovečiti jednom monografijom kao uspomenom na jedan važna istorijski događaj u kojem su učestvovale mnoge porodice koje su oblikovale kasniju istoriju opštine Bačka Palanka, a posebno istoriju druge polovine XX veka. Osnovu ove monografije predstavlja obimna arhivska građa i izjave svedoka i njihovih potomaka, rekao je prof. dr Svetozar Boškov.

Prema rečima autora, rad na pisanju ove monografije je bio izuzetno kompleksan, iz tog razloga su je i pisala tri istoričara. Prvi korak je prikupljanje građe u arhivskim fondovima, koji su po obimu ogromni, a vrlo je važno razdvojiti šta je od građe bitno i relevantno za pisanje, a šta nije. I autorima se nekada desi greška u proceni, što je i sada bio slučaj. Prema prvobitnom planu monografija je trebala da bude gotova 2020. godine, ali onda se desila epidemija Kovida, arhivi su bili zatvoreni za istraživače jedan period. Takođe ogromna količina arhivske građe koju je trebalo obraditi oduzela je, kažu, dosta vremena. Kasnije se ispostavilo da neki od ranije objavljenih spiskova nisu tačni. Naime, njihovi autori nisu bili školovani da kritički izučavaju istorijski izvor koji ne mora uvek da bude tačan, ali mora da bude proverljiv. Za neka od naselja autori su se susreli sa 4-5 različitih spiskova kolonista i trebalo je pronaći spisak koji je tačan i utvrditi vremenski sled koji je spisak najstariji, a koji najmlađi, pogotovo što na nekim spiskovima nije bio upisan datum kada su nastali. Nedeljama, da ne kažemo, mesecima, je trajao posao sravnjivanja i kontrole spiskova.
Za jedan deo kolonističkih porodica u arhivama autori nisu mogli da pronađu tačne podatke po pitanju mesta i sreza iz kog su doseljeni. Međutim, pošto živimo u digitalnom dobu okrenuli smo se digitalnim bazama podataka gde su pronašli odgovore povezujući decu kolonista koja su rođena ovde sa poreklom njihovih roditelja. U pojedinim trenucima istraživanje se pretvaralo u čitave male istrage. Ponekad bi se gubilo više dana zbog potvrde samo jedne rečenice. Puno materijala je i odbačeno pošto nisu pronađeni validni dokazi. Čitav ovaj proces proučavanja arhivske građe i proveravanja istorijskih činjenica iznetih u ovim dokumentima trajao je skoro pune četiri godine.
-Ova knjiga će naći svoje mesto u mnogim kućama naše opštine, a sa tom namerom smo je moje kolege i ja pisali, da postane važan deo hiljada porodičnih istorija u našoj opštini. Posebno sam ponosan što je ovo moja treća monografija koja za temu ima istoriju Bačke Palanke. Posle pisanja istorije Pravoslavnog hrama Svetog Jovana Krstitelja i srpskog dobrovoljačkog pokreta u našoj opštini za vreme Prvog svetskog rata, novu inspiraciju sam pronašao u istorijskim migracijama srpskog naroda, od kojih su one 1945-1948. godine zahvatile i Bačku Palanku, dodao je Vajagić.
Knjiga će, kako su nam rekli autori, zvanično biti predstavljena u novembru 2025. godine kao centralni događaj u programu u okviru kog će biti osmišljen niz aktivnosti i dešavanja koji će za cilj imati da privuku pažnju što većem broju stanovnika naše opštine. Ovom monografijom opština Bačka Palanka će dostojno obeležiti osamdesetu godišnjicu od početka kolonizacije. Monografija će potpuno zaokružiti opis istorijskih dešavanja u godinama posle Drugog svetskog rata, a u isto vreme autori se nadaju da će biti primer kako treba pisati lokalnu istoriju Bačke Palanke. Veruju, takođe, da će u skorije vreme pred čitaocima biti monografija na temu istorije Bačke Palanke od najstarijih vremena do danas.
-Za mene kao istoričara i univerzitetskog profesora činjenica da pišemo o porodicama i njihovim članovima sa kojima delimo sudbinu grada i koje u većini slučajeva poznajemo, predstavljala je izuzetan izazov. Zahvalan sam što sam imao priliku da četiri godine radim sa mojim dragim kolegama Vajagićem i Micićem na ovom projektu i doprinesem nastanku monografije koja će čuvati uspomenu na porodice koje su bile deo jednog važnog događaja u istoriji srpskog naroda, zaključio je Boškov.
Autori pozivaju potomke iz porodica koje su kolonizovane u opštini Bačka Palanka da pregledaju spiskove, kao i da u slučaju netačnih podataka autorima dostave ispravke. Spiskovi će se od srede, 18. septembra nalaziti u seoskim Mesnim zajednicama, kao i u gradskim MZ Bratstvo i MZ Centar. Takođe pozivamo potomke kolonista da autorima dostave fotografije iz svojih porodičnih zbirki, a koje se odnose na period kolonizacije ili neposredno nakon njenog završetka. Fotografije će biti skenirane i vraćene vlasnicima, a nakon digitalne obrade biće objavljene u monografiji, sa obaveznim navođenjem ko se na njima nalazi i kome pripadaju. Autore možete kontaktirati putem mejla kolonizacijabackapalanka@gmail.com
D. J. Bujak



