U opštini Bačka Palanka 47.037 stanovnika

Republički zavod za statistiku 1. jula objavio je vitalnu statistiku, koja obuhvata broj stanovnika, kao i podatke o broju rođenih i umrlih tokom prošle 2025. godine.


Procenjen broj stanovnika u Republici Srbiji u 2025. godini je 6.549.901 (procene su zasnovane na rezultatima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine i rezultatima godišnje statistike prirodnog kretanja i unutrašnjih migracija stanovništva). Posmatrano po polu, 51,3% čine žene (3.363.297), a 48,7% muškarci (3.186.604).

Republički zavod za statistiku objavljuje procene broja stanovnika Republike Srbije po starosti, polu i tipu naselja, za 2025. godinu, i to na nivou regiona, oblasti i gradova/opština. Procene su izrađene na bazi Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. godine i podataka o prirodnom i mehaničkom kretanju stanovništva (unutrašnje migracije).

Kako navode iz RZS-a, u periodu 2002–2025, broj stanovnika Republike Srbije kontinuirano opada. Na regionalnom nivou, jedino je Beogradski region beležio rast broja stanovnika sve do 2020. godine, da bi se od 2021. taj trend promenio, dok je u ostalim regionima u čitavom posmatranom periodu prisutno smanjenje populacije. Proces demografskog starenja stanovništva manifestuje se niskim učešćem mladih i visokim i kontinuirano rastućim udelom starih u ukupnom stanovništvu. Prema podacima za Republiku Srbiju, u 2025. godini udeo lica starih 65 i više godina iznosi 22,9%, a mlađih od 15 godina ima 14,4%.

Posmatrano na nivou oblasti, u Zaječarskoj oblasti zabeležen je najveći udeo starih 65 i više godina (31,0%) i najmanji udeo stanovništva mlađeg od 15 godina (11,1%). S druge strane, najmanji udeo starih 65 i više godina je u Raškoj oblasti (19,0%), ali je u toj oblasti istovremeno najveći udeo mlađih od 15 godina (17,4%), a potom u Južnobačkoj (15,7%) i Beogradskoj oblasti (15,3%).

Dužina očekivanog trajanja života se u periodu 2002–2025. prosečno godišnje povećavala za oko 0,2 godine. Usled pandemije virusa kovid 19, zbog povećanog nivoa smrtnosti, u 2020. i 2021. godini došlo je do smanjenja očekivanog trajanja života kod oba pola, dok su u 2024. i 2025. godini vrednosti očekivanog trajanja života iznad onih u pretpandemijskoj, 2019. godini. Osim promene u ukupnom broju stanovnika, evidentna je i promena u starosno-polnoj strukturi stanovništva, koja se najbolje uočava na starosno-polnoj piramidi. U 2002, kod oba pola, najzastupljenija je populacija starosne dobi 45–49 godina, dok je u 2025, u ukupnoj populaciji, najveći udeo muškaraca starih 45–49 godina i žena starih 70‒74 godine, navodi se u izveštaju Republičkog zavoda za statistiku.

Broj stanovnika u opštini Bačka Palanka u 2025. godini iznosio je 47.037 stanovnika. Prema poslednjem popisu stanovništva, koji je sproveden 2022. godine, naša opština imala je 48.667 stanovnika. Broj živorođene dece u 2025. godini je 397, dok je broj umrlih u opštini Bačka Palanka u istoj godini bio 760. Dakle, negativan prirodni priraštaj evidentiran je i tokom 2025. godini u opštini Bačka Palanka i ukupno je iznosio -363.

Republički zavod za statistiku obradio je i demografske indikatore prirodnog kretanja stanovništva po opštinama. Prosečna starost majke pri rođenju prvog deteta u opštini Bačka Palanka je 28,2 godine, dok je prosečna starost majke pri rođenju deteta 30,3 godine. Prosečna starost umrlog lica u opštini Bačka Palanka prošle godina iznosila je 74,4 godina, a očekivano trajanje života za muškarce iznosi 72,6, a za žene 77,6 godina.

Prema redu rođenja, u Republici Srbiji se u 2025. godini, u odnosu na prethodnu godinu, smanjio broj prvorođene dece za 825, broj drugorođene dece za 536, broj trećerođene dece za 44, dok je broj četvrtorođene dece porastao za 14, a petorođene dece i dece višeg reda rođenja za 32. Po regionima, najviše dece prvog reda (49,8%) rođeno je u Beogradskom regionu (od ukupnog broja živorođenih u Beogradskom regionu). Najviše dece drugog reda (35,5%) rođeno je u Regionu Južne i Istočne Srbije, dok je najviše trećerođene (16,5%) i četvrtorođene (4,7%) dece zabeleženo u Regionu Šumadije i Zapadne Srbije. Najveći procenat dece petog i viših redova rođenja je u Regionu Vojvodine (2,9%).

Vodeći uzrok smrti u našoj zemlji kod oba pola su bolesti sistema krvotoka. Od ovog uzroka smrti umrlo je 44.603 lica (46,8% od ukupnog broja umrlih lica), i to: 20.659 muškaraca i 23.944 žene. Na drugom mestu su tumori, od kojih je u 2025. godini umrlo 21.526 lica (22,6% od ukupnog broja umrlih), odnosno 11.544 muškarca i 9.982 žene, dok su na trećem mestu bolesti sistema za disanje, od kojih je umrlo 6.051 lice (6,4% od ukupnog broja umrlih), odnosno 3.326 muškaraca i 2.725 žena.

D. J. Bujak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *