Suša opustošila njive u bačkopalanačkom ataru

Vreli afrički talas podjednako je naneo štetu i kukuruzu i soji. Poljoprivrednici u opštini Bačka Palanka sada već procenjuju da će šteta na njivama pod ovim kulturama biti od 70 do 100 odsto. Na sve to, kiša nije pala skoro dva meseca. 


Ono što je dodatni problem jeste to što je ovo već treća godina kako se poljoprivreda, ne samo u Srbiji, već i u svetu, suočava sa brojnim izazovima. Predsednik poljoprivrednika opštine Bačka Palanka, Miroslav Ivić za „Nedeljne novine“ kaže kako je sve počelo ratom u Ukrajini.

-U to vreme uvedena je zabrana izvoza pšenice i kukuruza koji su tad bili oko 40 dinara, i tada počinje agonija. Naši silosi su puni, gubimo inostrane kupce, a roba neumoljivo pada. U jednom momentu cena pšenice doseže do 16 dinara, a cena kukuruza bila je još niža pa sami možete da vidite koliki je to pad. Sa druge strane, cene repromaterijala rastu i stvaraju takozvane „makaze smrti“, kaže Ivić.

Svaka od ove prethodne tri godine i pored smanjenja prinosa bila je praćena i vremenskim nepogodama u vidu suše ali i superćelijskih oluja koje su odnosile trud i muku poljoprivrednika. Ipak, prethodne godine završavale su se uz koliko-toliko padavina, što je donekle nadomestilo minus sa kojim su se součavali poljoprivredni proizvođači. Ova godina bez padavina, dodaje naš sagovornik, samo je dodatno doprinela lošoj situaciji.

-Ova godine imali smo suvu zimu bez padavina, snega uopšte nije bilo, pa praktično do aprila nismo imali padavina. Kiše koje su tada padale pa i u maju i jednom delu juna, spasle su koliko toliko žito, ječam, repicu i donele bar srednji rod. Svi oni koji su imali ove nabrojane kulture bili su u minusu oko 300 do 500 evra po hektaru. Onda kiša nastavlja da pada sve negde do 20. juna i značajnije popravlja vlagu i rezerve vode, tako da soja, kukuruz pa i ostale kulture izgledaju u tom trenutku odlično, rekao je Miroslav Ivić.

Onda je usledila suša i afričke temperature. Toplotni talasi uz temperature oko 40 stepeni su svakodnevno uništavali useve praveći i zemljišnu i vazdušnu sušu. A kao da to nije bilo dovoljno, 3. jula teritoriju naše opštine pogodilo je još jedno jako nevreme. Tada je, prema rečima Miroslava Ivića, led uništio oko 15% atara.

Posledice nevremena 3. juna

-U ovom momentu katastrofa je blag izraz, jednostavno niko ne može tačno da proceni štetu. Čini mi se da će šteta kod soje i kukuruza biti od 70% do 100% zavisno od terena, agrotehnike i datuma setve. Ono što će predstavljati sledeći veliki problem pored ove nezampaćene suše kojoj kraja nema, je pad cena svih prozvoda, tako da i to malo ako se bude i kosilo, neće doneti ništa, jednostavno poljoprivrednici se neće moći razdužiti ni kod zadruga ni kod banaka. Ovo će, bojim se biti kraj. Po nekoj gruboj mojoj proceni svako gazdinstvo koje radi sa sojom i kukuruzom biće u minusu najmanje 1000 evra po hektaru, pa onda sami izračunajte štetu po svakom gazdinstvu, a i ukupno. I kao da sve ovo nije malo, tu je i podatak da su naše cene poljoprivrednih proizvoda uglavnom od evropskih niže između 5 i 8 dinara poredeći berze, dodao je Ivić.

Žetva kukuruza će ove godine poraniti, i to samo tamo gde ima šta da se ubere. Većinu je suša već obrala.

D. J. Bujak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *