Štrudl fest – najslađa manifestacija

Sedamnaesti po redu Štrudl fest održan je u nedelju, 31. avgusta u dvorištu Mađarske kuće u Bačkoj Palanci. 


Manifestacija, koju organizuju Mađarsko kulturno-umetničko društvo „Večera Šandor“ i Udruženje Nemaca Bačka Palanka, okupila je 12 izlagača i veliki broj posetilica. Uprkos nešto lošijem vremenu, dvorište Mađarske kuće ispunili su ljubitelji ove tradicionalne poslastice koji su odlučili da se posle nedeljnog ručka oslade na pravi način.

Študla sa makom, orasima, rogačem, višnjama, malinama, ali i slane štrudle sa sirom privukle su naše sugrađane koji su najpre mogli da degustiraju omiljene ukuse a onda i da pazare.

Za štrudlu Magdalene Dostan iz MKUD „Večera Šandor“ čuli smo da je najbolja. Odlučili smo da je pitamo koja je tajna i šta je najvažnije kod pripreme ove poslastice.

-Tajna dobre štrudle podrazumeva da imate dobru volju, dobar materijal i vreme. Krenuću od moje prve štrudle koju sam napravila, mojima se jela, ja napravila, a ona tvrda kao cigla. Sa druge strane, svekrva je pravila dobru štrudlu pa sam joj rekla da ću gledati dok ona pravi. Posumnjala je u moju volju, jer sam volela da spavam do kasno, ali naprosto sam želela da naučim i nije mi bilo teško. Tada sam od nje naučila da je najvažnija stvar za kiselo testo upravo vreme. Za kiselo testo treba vremena, preko volje ne može. Sastojci su najosnoviji kao i kod svih receprata, s tim da ja dodam u brašno po jednu kašiku griza i gustina, testo bude rastresitije. Pravim gužvare i štrudle, u gužvare ne idu jaja i malo mekše testo, savetovala je Magdalena Dostan.

Poznato je da uz nešto slatko uvek ide i šolja domaće crne kafe, pa su posetioci mogli i da popiju kafu, popričaju i provedu jedno lepo nedeljno popodne. Koliko je manifestacija bila uspešna, govori činjenica da su domaćice koje su učestvovale prodale gotovo sve što su donele.

Najstariji recept za štrudlu datira iz 1696. i čuva se u Bečkoj državnoj biblioteci. Po legendi, štrudlu su Austrijancima ostavili Turci prilikom povlačenja nakon poraza 1683. godine.

Za srpsko podneblje, a posebno za Vojvodinu, karakteristična je štrudla s makom ili sa orasima od takozvanog kiselog testa i po tome se znatno razlikuje od varijanti štrudle koje su karakteristične za nemačku i austrijsku kuhinju gde se ovaj kolač realizuje od tanjeg testa.

Kiselo testo se dobija mešanjem mleka, šećera i kvasca, pa onda dodavanjem brašna i jaja. Takvo testo se mesi pa ostavlja da naraste, i tako više puta da bi dobilo na čvrstini i volumenu. Zbog toga je štrudla poznata u srpskoj kuhinji kao jedan od zahtevnijih kolača koji podrazumeva, pored dobrog recepta, iskustvo i umeće kuvara ili kuvarice.

D. J. Bujak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *