Setva pšenice kasni i u bačkopalanačkom ataru

Iako je setveni rok za pšenicu završen, setva ove kulture u nekom procentu još uvek traje i u bačkopalanačkom ataru. Pravi broj zasejanih hektara pod pšenicom videće se tek na proleće, ali ono što je sad već vidljivo jeste da će ova godina biti rekordna posejanom pšenicom, ječmom i nešto manje uljanom repicom.
Predsednik poljoprivrednika u opštini Bačka Palanka, Miroslav Ivić kaže da je činjenica da je pšenica kultura koja donosi najmanju zaradu, ali da je ona „najsigurnija“ opcija za ratare zbog ranije žetve.
-Iza nas su četiri veoma sušne godine koje su poljoprivrednike ostavile u lošem stanju i sa minusima u proizvodnji. Setva pšenice i ječma je pojačana iz razloga jer vršidba tih kultura dolazi krajem juna, u trenutku kada mogu da se izbegnu visoke temperature koje će negde u julu krenuti. Na taj način ratari će izbeći moguću katastrofu koja može da se desi, da kulture koje budu posejane na proleće, izgore bez vode i usled visokih temperatura, izjavio je Ivić.
On ocenjuje da će ova setva biti siromašna jer su poljoprivrednici, usled teže finansijske situacije, setvu izvršili bez propisane količine veštačkih đubriva i sa sopstvenim semenom, što će, dodaje, samo po sebi doneti manji rod.
-U svemu ovom najbolje prolaze semenske kuće koje preskupo prodaju deklarisano seme, čak 4 prema 1 na merkatilu, ovakav paritet istorija poljoprivrede nije zapamtila. Na ovaj način zarađuju samo semenske kuće. Dakle, 20 dinara je kilogram pšenice, a ta cena za semensku pšenicu ide i preko 80 dinara, što nema smisla, dodao je Miroslav Ivić.
Vremenske prilike nimalo ne idu na ruku setvi pšenice. Zemlja je suva, nešto više padavina tokom oktobra bilo je u drugim delovima zemlje, dok je u Vojvodini palo vrlo malo kiše.
-Setva se tako obavila u suvu zemlju koja je čekala neku kišu koja je i došla sad ovih dana i tako nakvasila tek površnski sloj i time pšenica ima još života. Pod hitno trebaju obilnije padavine i vlaga u dubljim slojevima zemlje a već početkom sledeće godine i dobar snežni pokrivač, rekao je naš sagovornik.
Kako je nedavno najavljeno, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede započelo je izradu Nacrta zakona o sredstvima za zaštitu bilja, sa ciljem da se obezbedi visok nivo zaštite zdravlja ljudi, životinja i životne sredine, uz istovremeno očuvanje konkurentnosti domaće poljoprivredne proizvodnje. Zakonskim okvirom uspostavlja se proizvodnja, registracija, promet, bezbedna upotreba, rukovanje i skladištenje sredstava za zaštitu bilja, a sve radi proizvodnje bezbedne hrane i konkurentnosti na tržištu.
Zakon propisuje i obavezne obuke profesionalnih korisnika koje se odnose na bezbednu primenu, rukovanje, skladištenje, transport i odlaganje sredstava za zaštitu bilja, kao i redovne periodične provere ispravnosti uređaja za primenu.
-Ako se nauči danas nešto, to pozdravljam, ali kad se to promeni ništa neće vredeti kasnije. Mislim da je bolje da se to reši tako što bi poljoprivredne apoteke zaposlile zaštitare koji bi na licu mesta prilikom kupovine savetovale poljoprivrednike kako da upotrebljavaju i koriste sredstva zaštite. Nešto slično kao kad se ode u humanu apoteku i dobijete preporuku od apotekara kako da koristite lek. Ne idete na kurs da naučite kako lek da koristite i da se lečite, zaključio je predsednik poljoprivrednika opštine Bačka Palanka, Miroslav Ivić.
D. J. Bujak



