Radoslav Radanović bavi se pčelarstvom od srednje škole

Dokaz da mladi poljoprivrednici mogu da uspešno vode biznis je pčelar Radoslav Radanović iz Bačke Palanke koji je počeo da se bavi ovim poslom odmah po završetku srednje škole. Iako ima tek 31 godinu, pčelar iz Bačke Palanke uspešno vodi Poljoprivredno gazdinstvo „Radanović“.
U ovom trenutku Radanović proizvodi čist med, bagremov i med uljane repice. Tu je i mešavina meda, polena i propolisa, zatim bronhi med, mešavina meda i semena koprive, kao i voćni med, propolis i medovaču.
-Pčelarstvom se bavim jedanaest godina. Kada sam 2014. godine počinjao da radim ovaj posao, imao sam četiri košnice, a kasnije se to postepeno širilo. Razmišljao sam tada da li da upišem fakultet ili probam neki mali biznis. S obzirom da je u to vreme pčelarstvo bilo u ekspanziji, odlučio sam se za ovaj posao, počinje priču Radoslav Radanović iz Bačke Palanke.
Trenutno ima 55 LR košnica, stacioniranih na periferiji grada gde nema dodira prirode sa industrijom.
-U blizini mog pčelinjaka su voćnjaci sa jabukama, višnjom i šljivom i velika bagremova šuma. U prolećnom periodu vrcamo voćni i bagremov med, a onda selimo košnice na Frušku goru gde se nalazi najveća lipova šuma u Evropi. Nakon toga, idemo u Banat na polja zasejana suncokretom, kaže Radanović uz napomenu da se svaki med razlikuje po ukusu, boji, gustini i postotku polena, a uspešni mladi pčelar dodaje da svaki med ima svog kupca i da se njegovi pčelinji proizvodi prodaju pod brendom „Zlatna teglica“.
Pre sedam godina je Radoslav Radanović od Pokrajine dobio podsticaje u vidu opreme i to za topionik za vosak, sto za vrcanje i košnice.
Pčelarima najviše smetaju promenljivi klimatski uslovi, jer su u našem podneblju sve češće suše u letnjem periodu sa visokim temperaturama. Takođe, snega u zimskom periodu ima sve manje, a tu su i prolećni mrazevi.
-Pčele su vekovima živele bez ljudi i ljudske pomoći, ali danas bez toga ne bi opstale. Preparati na biljnoj bazi su od velike koristi za opstanak pčelinjih zajednica, a sve veći neprijatelj pčela i celokupne faune su pesticidi i hemikalije u poljoprivredi, kaže Radanović.
Početak marta i dolazak proleća budi sve, pa to iziskuje određene radove koje treba u pčelinjaku obaviti.
-To je ključni mesec kada vidimo koliko je pčelinjih društava izašlo iz zime, kojim košnicama treba pomoći, a koje su to košnice spremne da donesu prvi med, navodi naš sagovornik i dodaje da se redovno edukuje o pčelarstvu i učestvuje na raznim sajmovima.
Na pitanje planira li proširenje posla i da li je pčelarstvo profitabilan posao, Radoslav Radanović odgovara:
– Pčelarstvo može biti profitabilno ukoliko se slože sve kockice. Na to utiče nekoliko faktora poput lepog vremena tokom cele godine, jačine pčelinjih zajednica, tu su i srednji i visoki prinosi meda, a najvažniju stvar predstavlja veština kako i na koji način prodati med. Tržište je prilično zahtevno i traži dosta strpljenja, ali uz veliki trud i želju za uspehom na kraju donosi rezultate. Što se tiče proširenja posla, svako proleće donosi nove ideje, pa je svakom pčelaru u planu proširenje posla, naveo je Radanović.
D. Z.



