Prva pomoć – spas u pravom trenutku

Skup mera i postupaka kojima se spasava ljudski život i sprečava dalje pogoršanje zdravlja povređenih i obolelih osoba predstavlja pružanje prve pomoći na mestu nezgode ili na bezbednom odstojanju od mesta nastanka povrede ili bolesti.


Neretko smo svedoci teških saobraćajnih nesreća sa velikim brojem povređenih lica i u takvim situacijama od ključne važnosti je adekvatno pružanje prve pomoći u prvim minutima posle nesreće, odnosno do dolaska ekipe Hitne medicinske pomoći. Često o životu povređene ili obolele osobe odlučuju upravo ti prvi minuti.

Sredstva za pružanje prve pomoći mogu biti standardna, priručna ili improvizovana. Standardna sredstva predstavljaju industrijski proizvedenu opremu i materijale koji služe za zaustavljanje krvarenja, previjanje rana ili imobilizaciju povređenih delova tela. Tu spadaju razne vrste zavoja, gaze, hanzaplast, leukoplast, makaze, trouglaste marame… S druge strane, priručna i improvizovana sredstva nisu primarno namenjena za pružanje prve pomoći, ali se koriste u nedostatku ili kao dopuna standardnih sredstava. To su komadi raznih tkanina ili odeće, šatorsko krilo, komadi drveta, metala i tako dalje. Bitan deo pružanja prve pomoći predstavlja trijaža povređenih i obolelih osoba u slučaju da imamo više povređenih lica. Trijaža je zapravo razvrstavanje bolesnika i povređenih u odgovarajuće grupe.

Postoje četiri reda hitnosti za ukazivanje prve pomoći i transport do medicinske ustanove. U prvi red hitnosti svrstavaju se prividna smrt i besvesna stanja, gušenje, unutrašnje krvarenje, povrede glave praćene nesvesticom, otvorene povrede… Drugi red hitnosti čine krvarenja bez znakova iskrvarenosti, otvoreni prelomi kostiju, povrede mekih tkiva, opekotine i smrzotine i povrede nastale zračenjem. U treći red hitnosti spadaju rane sa slabijim krvarenjem, opekotine do 40 odsto površine tela, manje smrzotine i lakše povrede prouzrokovane zračenjem, dok u četvrtu grupu spadaju povrede kičmenog stuba i moždine, zatvorene povrede karlice, zatvoreni prelomi kostiju i uganuća i iščašenja zglobova.

Ukoliko se povređena ili bolesna osoba nalazi bez svesti i vitalnih funkcija (pulsa i disanja), pristupa se reanimaciji ili CPR postupku. Na početku je neophodno udaljiti osobe koje su se našle na mestu nesreće i pozvati Hitnu pomoć. Potom je potrebno uveriti se da li povređena osoba diše. Ako ne diše, preplićemo prste na rukama i korenom dlana pritiskamo grudnu kost. Mora se paziti da pritiskamo grudni koš u ritmu kojim srce kuca. Grudni koš pritiskamo dok ne izbrojimo do 15, a zatim pristupamo veštačkom disanju. Prste držimo ispod brade povređenog, lagano uduvavamo vazduh u usnu šupljinu i ukoliko se grudni koš podigne, vazduh je ušao u pluća. Sve ovo se ponavlja dok povređena osoba ne povrati vitalne funkcije ili dok ne dođe ekipa Hitne pomoći. Ako se povrate vitalne funkcije, osoba se stavlja u koma-bočni položaj i utopljava se.

Jedna od najvažnijih aktivnosti Crvenog krsta je pružanja prve pomoći, a naš sagovornik na ovu temu bila je Dragana Milić, stručni saradnik za prvu pomoć u Crvenom krstu Bačka Palanka.

-Prva pomoć je od izuzetnog značaja u spasavanju života, smanjenju posledica povređivanja i što bržoj rehabilitaciji ili oporavku. Prvu pomoć je dužan da pruži svako ko se nađe na mestu nesreće kako bi se spasio ljudski život, kaže Dragana Milić. Crveni krst Bačka Palanka je aktivan u radu sa volonterima na edukaciji iz prve pomoći, a kolika je zainteresovanost volontera za edukaciju rekla je:

-Radimo jednom nedeljno sa volonterima i edukujemo ih iz pružanja prve pomoći. Moram iskreno da kažem da zainteresovanost mladih nije na nivou kao što je bila ranijih godina. Ima dece i volontera koji shvataju važnost pružanja prve pomoći. Poznavajući osnove pružanja prve pomoći, oni dobijaju samopouzdanje da pravilno odreaguju u nezgodnim situacijama. Postoji i komercijalna obuka pružanja prve pomoći za preduzeća. Zainteresovanost firmi je velika, jer je bezbednost na radu podignuta na viši nivo.

Na koji način sugrađani mogu da se prijave za obuku iz prve pomoći?

-Uglavnom obilazimo škole i tamo učenicima prezentujemo mere prve pomoći i na taj način oni pokazuju interesovanje za volontiranje u Crvenom krstu. Volonteri potom dolaze u naše prostorije gde prolaze obuku iz osnova prve pomoći. Što se tiče zaposlenih, oni se prijavljuju uglavnom preko svojih poslodavaca koji, zbog bezbednosti na radu, traže da njihovi radnici ili deo radnika prođe obuku iz osnova prve pomoći. Kada se formira grupa od 10 polaznika, pozivamo ih na obuku koja može biti osnovna i napredna. Osnovna obuka podrazumeva osnovne tehnike poput besvesnog stanja, naglog srčanog zastoja i krvarenja. Napredna obuka podrazumeva malo opširnije znanje i traje 12 školskih časova, dok osnovna obuka traje samo šest školskih časova. Zaposleni su uglavnom više zainteresovani za naprednu obuku iz prve pomoći, a fizička lica se ne mogu prijaviti za obuku, konstatuje Dragana Milić iz Crvenog krsta Bačka Palanka.

D. Z.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *