Preporuke za čitanje NB „Veljko Petrović“ (16. novembar)

Narodna biblioteka „Veljko Petrović“ ima bogat fond svih popularnih naslova, iz svih oblasti književnosti. U saradnji sa bačkopalanačkom bibliotekom, donosimo vam preporuke knjiga za ovu nedelju.
„Ključevi kosmosa“ – Glen Kuper
Uzbudljiv i napet triler koji spaja arheologiju, drevne misterije i savremenu nauku u potrazi za tajnom koja može promeniti sudbinu čovečanstva.
Duboko ispod ruševina podzemnog grada Derinkuju, arheolog Dejvid Berč dolazi do zapanjujućeg otkrića – bronzanog artefakta sa složenim mehanizmom koji deluje previše napredno za antičko doba. Urezane grčke reči i neobična konstrukcija nagoveštavaju postojanje drevne tehnologije koja bi mogla da predviđa budućnost.
U potrazi za odgovorima, Dejvid se udružuje sa stručnjakom za drevne tehnologije Eleni Lilakis. Njihovo istraživanje vodi ih do predanja o tajanstvenoj mašini sudbine – napravi koja, prema legendi, može da otkrije tok budućih događaja. Međutim, oni nisu jedini koji tragaju za ovim opasnim otkrićem. Tajno društvo, spremno na sve, pokušava da se domogne moćne naprave pre nego što ona padne u pogrešne ruke.
Od ruševina Atina do podzemnih prolaza ispod Notingem, kroz skrivene kripte i zaboravljene gradove, ova napeta avantura vodi čitaoce kroz svet zavera, mitologije i opasnih otkrića. Trka sa vremenom postaje presudna, jer bi istina o mašini sudbine mogla zauvek promeniti budućnost sveta.
Ljubitelji trilera u stilu Den Braun uživaće u dinamičnoj radnji, istorijskim misterijama i nepredvidivim obrtima koji ovu knjigu čine pravim romanom koji se čita bez predaha.
Zašto pročitati ovu knjigu:
Napet triler sa istorijskim misterijama
Arheološke zagonetke i drevne tehnologije
Tajna društva i globalna zavera
Idealan izbor za ljubitelje trilera Dena Brauna i avanturističkih romana
Knjige Glena Kupera prevedene su na više od 30 jezika i prodate u milionima primeraka širom sveta, a njegovi romani poznati su po dinamičnoj radnji i intrigantnim istorijskim temama. (knjizare-vulkan.rs)
„Vaspitanje leptira“ – Donato Karizi
Drvena kuća gori u noći. Plamen obasjava planinski pejzaž. Dok sneg tiho pada, čuje se samo pucketanje vatre. A kada se kuća sruši, ostaje samo uplašeni šapat onih koji su uspeli da pobegnu na vreme.
Ali nešto nije kako bi trebalo da bude. Brojevi se ne slažu. A sudbina igra okrutnu igru sa jednom majkom.
Ako postoji jedna reč sa kojom Serena nije nikada zamišljala da će se poistovetiti, to je reč majka. Ona je moćna i nemilosrdna brokerka, gospodarica svoje sudbine, i u njenom životu nema mesta za osećanja. Ipak, posle požara, sve se menja i Serena tone u noćnu moru. Šta ako je majčinski instinkt koji je uvek poricala jači od vatre, od sudbine, od svega u univerzumu?
Novo remek-delo Donata Karizija – neumoljivo putovanje, slobodan pad u najmračnije kutke naše duše i strahova koji nas definišu, posle kojeg više nikada nećemo posmatrati svet istim očima. (vulkani.rs)
„Paša“ – Srđan Dragojević
„Balkanski vestern koji bi Serđo Leone snimio nakon beskrajne partije pokera na Cetinju.“
– Dejan Stojiljković
„Na početku romana, nakon noćnog provoda, mračnim ulicama Pariza galopiraju pitomci vojne akademije Sen Sir ‒ Nikola Petrović, budući crnogorski knjaz, i Osman-paša, budući turski vojskovođa. Čitav svet je pod kopitama njihovih konja dok mladalački smeh odjekuje Bulevarom Kliši. Deset godina kasnije susreću se na bojnom polju u bici kod Vučjeg dola, gde su Crnogorci do nogu potukli tursku vojsku. Osman-paša je zarobljen i odveden na Cetinje, gde pod zaštitom knjaza Nikole boemski živi, pije, kocka se i čeka da bude otkupljen. To je siže romana Paša Srđana Dragojevića, nastao po stvarnom događaju, u kojem se munjevito smenjuju kadrovi, a tenzija raste u felinijevskom defileu likova diplomatskog kora i domaćih velikaša. Čitalac u galopu, bez daha, prelazi rastojanje od tri stotine strana ovog romana.“ – Dragan Velikić
„Dragojević je ispisao nemilosrdno duhovit, brz i razigran roman – istorijski galimatijas. Poučno štivo, jer kada bismo nacionalne istorije shvatali manje ozbiljno, ovaj svet bi bio bolje mesto.“ – Mirjana Đurđević (laguna.rs)



