Preporuke za čitanje NB „Veljko Petrović“ (13. oktobar)

Narodna biblioteka „Veljko Petrović“ ima bogat fond svih popularnih naslova, iz svih oblasti književnosti. U saradnji sa bačkopalanačkom bibliotekom, donosimo vam preporuke knjiga za ovu nedelju.


„Leto kad je nestala Sara Leroj“ – Mari Varej

Nestanak petnaestogodišnje Sare Leroj šokirao je gradić Buvil na Moru i dirnuo celu Francusku. Svi stanovnici su imali svoje hipoteze, ali niko nije nikad saznao pravu istinu.

Dvadeset godina kasnije, Fani, koja je postala novinarka, prinuđena je da se vrati na poprište ove tragedije koja je obeležila njenu mladost. Iako bi Fani najradije zaboravila svoju prošlost, moraće da se suoči sa neprijatnim činjenicama. Jer priča o Sari Leroj ima veze i sa njom… Istina će naći svoj put, a neke optužbe će zaprepastiti sve one koji se sećaju misterioznog Sarinog nestanka.

Sa finoćom i pravim osećajem neizvesnosti, Mari Varej razotkriva snagu ženskog prijateljstva u zadivljujuće dirljivom romanu koji se ne ispušta iz ruku.

„Priča o prijateljstvu, sestrinstvu i nezaboravnim junakinjama. Jedna novinarska reportaža pokrenuće lavinu događaja i razotkriti davno zataškane tajne.“ – rowenabookine.com

„Bremenit tajnama koje postepeno izbijaju na površinu, ovaj roman se bavi važnim temama, kao što su nasilje u školi, rastavljene porodice, a pre svega govori o snazi ženske solidarnosti.“ – babelio.com

„Vrlo delikatno i sa mnogo napetosti, Mari Varej prikazuje mehanizam ženskog prijateljstva. Dirljivo i uzbudljivo do poslednje stranice.“ – leslecturesdelily.com (laguna.rs)

„Kako to izgleda“ – Sofi Kinsela

Najhrabrija knjiga koju ćete pročitati ove godine. Naizmenično slama srce i veliča život.

„Kako to izgleda? je izmišljena priča, ali je od svih mojih knjiga najviše autobiografska. Ivina priča je moja priča.“
– Sofi Kinsela

Iv je uspešna spisateljica koja se jednoga dana budi u bolničkom krevetu, ne sećajući se kako je tu dospela. Njen muž, koji je neprestano uz nju, objašnjava joj da joj odstranjen veliki zloćudni tumor na mozgu.

Dok Iv ponovo uči da hoda, govori i piše – boreći se sa svojom dijagnozom i sa pitanjima kako i kada to objasniti svojoj voljenoj deci – ona počinje da se seća onoga što je za nju najvažnije: dugih šetnji s mužem dok se čvrsto drže za ruke, večernjih porodičnih igara i toga da kad ugleda onu pravu haljnu, uvek treba da je kupi.

Ova priča ispričana kroz kratke anegdote, od kojih je svaka jedinstven pokušaj da se odgovori na nemoguća pitanja prepoznatljiva svakome ko pokušava da se probije kroz lavirint bola. Ovaj izuzetni kratki roman koji slavi život, protkan toplinom i humorom istovremeno će vam slomiti srce i ponovo ga sastaviti.

„Zašto sam napisala ovako ličnu knjigu? Oduvek sam procesuirala svoj život pisanjem. Skrivajući se iza svojih izmišljenih likova, oduvek sam pretvarala svoj život u priču. Možda je to moj vid terapije. Pisanje je moje utočište, a pisanje ove knjige, mada je povremeno bilo teško, pružilo mi je zadovoljstvo i delovalo je terapeutski.“ – Sofi Kinsela

„Snažna priča o ljubavi, životu i tuzi ispunjena dirljivim trenucima i Kinselinim prepoznatljivim šarmom.“ – Woman’s World (laguna.rs)

„Martin udio“ – Sanja Savić Milosavljević

U romanu Sanje Savić Milosavljević – prozaistkinje, pesnikinje i scenaristkinje – ima humora i duhovnosti, šarma i prisnosti, očuđenja i apsurda. Međutim, ovo nisu jedini argumenti za hipotezu da je Beogradski pobednik otišao u ruke književnice koja o srpskoj prozi brine na najbolji mogući način. Ispovestima žrtava rata Sanja upravlja rukom sigurnog dramaturga, stalno usredsređenog na to da sve što čitaocu želi da dočara mora jednako jasno da kaže i prikaže. – Vladislava Gordić Petković

U najređim slučajevima dobar realistički roman će se, ne samom temom već načinom njene obrade, približiti traumatskom jezgru kolektivnog iskustva. Sudbine junaka Martinog udjela preokrenuo je građanski rat; tragajući za odgovorima i razlozima, niko od njih se neće okrenuti drugima, tuđem svetu ili neprijateljima, već će glavnog krivca potražiti u sebi, u sopstvenom kukavičluku i kompromisima. Na taj način njihovo svedočenje o prećutkivanju i brisanju Jasenovca iz sećanja preobraća se u strašno i autentično suočavanje sa decenijama odnarođavanja. – Vesna Trijić

Ispisujući pripovest o običnoj ženi „iz naroda“, autorka je uspela da oblikuje lik nove, savremene Petrije i tako dotakne neuralgične tačke naše kulture. Pričom o životu Srba u Kninskoj krajini Savić Milosavljević dala je umetnički promišljen pogled na ratna dešavanja i patnje ovog naroda. Ukrštanjem tri pripovedna toka i stvaranjem situacije, ne više romana u romanu već stripa u romanu, Sanja Savić Milosavljević uspela je da stavi u prvi plan temu umetnosti, stvaralaštva, strip-estetike u pisanju i u životu, i pokaže način na koji umetnost može participirati u stvarnom životu, nastajati iz njega ali ga i iznova stvarati i osmišljavati. – Nataša Anđelković (laguna.rs)

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *