Predlog da Špisov mlin u Gajdobri postane spomenik kulture

Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Petrovaradin objavio je javni oglas o utvrđivanju Špisovog mlina na valjke u Gajdobri za nepokretno kulturno dobro – spomenik kulture.


Kako se navodi u tekstu oglasa koji je objavljen i na zvaničnom sajtu Opštine Bačka Palanka, Špisov mlin nalazi se u Gajdobri, na adresi Železnička broj 22, u privatnoj svojini. Sopstvenici i korisnici navedene nepokretnosti, kao i zainteresovani organi i ustanove da o tome daju svoje mišljenje u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa i to u pisanoj formi Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture Petrovaradin, Štrosmajerova broj 22, 21100 Petrovaradin. Oglas je objavljen 27. januara.

Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture, Petrovaradin prošle godine je  pokrenuo proceduru za utvrđivanje Špišovog mlina u Gajdobri za spomenik kulture. Rekognosciranje i evidentiranje industrijskog nasleđa iz oblasti mlinarstva na području Vojvodine do sada je bilo zanemareno. Evidentiranjem ovog mlina sa svim njegovim sadržajima popuniće se zaštićeni fond. Prema literaturi sagrađen 1910, a prema arhivskoj građi 1921, četvoroetažni mlin je podignut u maniru industrijskog nasleđa s početka 20. veka. U kombinaciji žute klinker opeke i ravnih malterskih površina, sa malo dekorativnih elemenata, on ukazuje na novi period u arhitekturi – modernu, čvrsto povezanu sa postojećom građanskom arhitekturom. Na građevini je evidentan i uticaj mađarske secesije. U početku je za mlevenje žita korišćena snaga konja koji su se kretali kružnom stazom iza samog mlina i na taj način pokretali valjke za mlevenje. Konji su kasnije zamenjeni parnom mašinom vršalicom-samohotkom. Mlin na valjke braće Špiš, Danila i Karla, u vreme osnivanja bio je pokretan pomoću pare dobijene korišćenjem pozdera, a modernizacijom pogon se menja i počinje da radi na sau gas dobijen upotrebom lignita, odnosno na struju.

U Zanatski registar u Bačkoj Palanci motorni mlin u vlasništvu firme „Špis i drugovi“ upisan je 1927. godine. Imao je 12 zaposlenih. Mlelo se žito, kukuruz i ječam, a gotovi proizvodi – hleb, belo brašno, kukuruzno brašno i mekinje zbog blizine pruge bili su lako distribuirani. Sa glavnom prugom i železničkom stanicom mlin je bio povezan uskim kolosekom, 60 cm širine i 40 m dužine.

Redakcija

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *