Koja su pravila za držanje domaćih životinja i pasa u opštini Bačka Palanka?

Na koji način, na kom mestu i na kojoj udaljenosti je dozvoljeno držati domaće životinje, na teritoriji opštine Bačka Palanka regulisano je opštinskom Odlukom o držanju domaćih životinja i kućnih ljubimaca koja je usvojena još 2014. godine. Nadzor nad sprovođenjem ove odluke je u nadležnosti komunalne i veterinarske inspekcije, a stanovnici naše opštine često imaju pritužbe na neprijatne mirise koji nastaju u blizini objekata sa domaćim životinjama.
Šta je sve definisano ovom Odlukom, kao i koja je tačna udaljenost propisana od susednih stambenih objekata, za Nedeljne novine pojasnio je komunalni inspektor iz Opštine Bačka Palanka, Radoslav Popin.
On kaže da su Odlukom obuhvaćene vrste domaćih životinja i kućnih ljubimaca, način njihovog držanja kao i kaznene odredbe. Kada su u pitanju domaće životinje, Odluka obuhvata kopitare, papkare, živinu, kuniće, golubove, nojeve i pčele. Za svaku od navedenih životinja propisano je u kakvom prostoru treba da se drže, u odnosu na brojčano stanje i udaljenost koja treba da postoji od najbližih susednih stambenih objekata. Tu su i oseke tačnije đubrišta, koja takođe moraju biti propisno udaljena od najbližih stambenih objekata.
-Dakle, način držanja domaćih životinja u opštini Bačka Palanka nije određen po zonama već po brojnosti životinja i udaljenosti od susednih stambenih objekata. Pa je tako Odlukom definisano za do 25 uslovnih grla papkara ili kopitara, udaljenost mora biti najmanje 15 metara ukoliko su zatvoreni objekti ili 25 metara ukoliko su otvoreni objekti. Za do 50 uslovnih grla papkara ili kopitara udaljenost mora biti najmanje 40 metara za zatvorene objekte ili 60 metara ukoliko su otvoreni objekti. Zatim, do 100 uslovnih grla papkara ili kopitara, udaljenost za zatvorene objekte mora biti najmanje 50 metara ili 75 metara za otvorene objekte. Za one koji imaju preko 100 uslovnih grla udaljenost od susednog stambenog objekta mora biti najmanje 150 metara, kaže Radoslav Popin.
Takođe, on ističe, da prihvatni bazeni za oseku i đubrište, za navedene objekte, moraju biti udaljeni najmanje 25 metara od susednih stambenih objekata. Dakle, ti pomoćni odnosno ekonomski objekti u kojima se drže te domaće životinje iz vrsta papkara i kopitara moraju biti udaljeni najmanje 25 metara od susednih stambenih objekata.
Odlukom je takođe definisano da objekti za držanje stoke moraju biti izgrađeni od tvrdog materijala sa podovima od nepropustljivog materijala i nagibom prema kanalu za odvođenje oseke i đubrišta u prihvatni bazen koji takođe moraju biti izgrađeni od nepropustljivog materijala tako da ne može doći do zagađenja podzemnih voda.
-Pernata živina može da se drži u ekonomskim objektima kao i u dvorištima koji su ograđeni. Ti objekti bi trebali biti od tvrdog materijala i napravljeni tako da mogu lako da se čiste i dezinfikuju. Ekonomski ili pomoćni objekti u kojima se drži živina moraju biti udaljeni najmanje 15 metara od susednih stambenih objekata, ukoliko su zatvoreni i najmanje 25 metara ukoliko su otvoreni objekti. U dvorištima sa više porodično-stambenih objekata, sa više stanova, jedno domaćinstvo može da drži pernatu živinu u objektima kojima su udaljeni od najbližeg stambenog objekta 15 metara i to ukoliko držalac pribavi saglasnost od ostalih stanara. Đubrišta i u slučaju pernatih životinja moraju biti udaljena najmanje 25 metara, izjavio je Popin.
Pored domaćih životinja opštinskom Odlukom regulisano je i držanje kućnih ljubimaca. Naš sagovornik napominje da je kod kućnih ljubimaca delom zadužena veterinarska inspekcija čiji je krovni zakon ustvari Zakon o dobrobiti životinja kojim su detaljnije propisani načini držanja kućnih ljubimaca.
-Što se tiče opštinske Odluke, kada su u pitanju konkretno psi, definisan je način držanja pasa kako u kućama tako i u stanovima. Tako je na primer, zabranjeno držanje pasa te ostavljanje bez nadzora na balkonu, terasi ili podrumu koji pripadaju stambenoj zgradi. Ulazna kapija dvorišta mora vidno biti označena tablom sa crtežom i natpisom koji ukazuje na prisustvo psa. U objektima porodične kuće sa dvorištem psi moraju da se drže tako da ne mogu prići uličnoj regulacionoj liniji, odnosno javnoj površini najmanje do jednog metra. Psu u dvorištu treba obezbediti adekvatnu kućicu sa izolacijom, a ono što je važno istaći jeste da ograđeni prostor, odnosno prostor po kome se psi kreću, mora biti udaljen bar jedan metar od najbližeg stambenog ili poslovnog susednog objekta, dodaje naš sagovornik.
Kada je u pitanju izvođenje pasa, dosta je poznato, ali retko se primenjuje pravilo da pas koji se izvodi na javnu površinu mora biti vakcinisan protiv besnila i čipovan u skladu sa Pravilnikom o načinu obeležavanja i registracije pasa i mačaka. Prilikom izvođenja, osoba koja izvodi psa dužna je da kod sebe ima odgovarajuće kese za izmet, a pas mora biti na povocu koji ne može biti duži od dva metra. Psi koji su stariji od četiri meseca, a spadaju u kategoriju opasnih pasa, pored povoca koji ne sme biti duži od jednog metra, moraju da imaju korpu na njušci.
Odlukom o držanju domaćih životinja i kućnih ljubimaca na teritoriji opštine Bačka Palanka jasno je definisano da se psi i mačke mogu držati u stanu, stambenoj zgradi, porodičnoj kući u broju i na način na koji se obezbeđuje njihova dobrobit pod uslovom da se ne ugrožavaju i ne uznemiravaju ljudi i njihova okolina. Fizička lica koja pse i mačke drže suprotno ovom članu Odluke, mogu biti kažnjeni novčanom kaznom u iznosu od 10.000 dinara. Kaznene odredbe odnose se i na domaće životinje, tačnije izriču se u situacijama kada se životinje drže u prostoru koji ne ispunjava uslove Odluke ili su locirani suprotno odredbama iste. Organi koji izriču kazne u ovom slučaju su komunalna i veterinarska inspekcija.
Kako nam je rekao komunalni inspektor, prijave građane se najčešće odnose na neprijatne mirise koji nastaju u blizini objekata u kojima se drže domaće životinje.
-Zakon o inspekcijskom nadzoru je takav da se ne primenjuju odmah represivne mere, tačnije novčane kazne, već prvo naložimo držaocu životinja da u određenom roku reši problem zbog kog je i došlo do prijave, zaključio je Popin.
D. J. Bujak



