Počeo Veliki post

Veliki (Časni) vaskršnji post 2026. godine počeo je u danas, 23. februara, a završava se u subotu, 11. aprila. Vaskrs se slavi narednog dana, 12. aprila. Ovo je najstrožiji višednevni post, koji traje 7 nedelja, a podrazumeva uzdržavanje od mesa, jaja, sira i mleka, uz ribu dozvoljenu samo na Blagovesti i Cveti.
Prva nedelja posta zove se Čista. Druga nedelja je Pačista. Treća nedelja je Krstopoklona, jer se vernicima koji su stupili u podvig posta, iznosi Časni krst na jutrenju na poklonjenje i celivanje. Četvrta nedelja je Sredoposna, jer je to vreme sredine posta. Peta nedelja posta se naziva Gluvna. U toku te nedelje se ne peva, ne igra i ne svira, a poslovi se ne započinju. Šesta nedelja je Cvetna. Tako je nazvana po cveću i zelenim grančicama koje su deca i građani bacali pred Hrista pri Njegovom ulasku u Jerusalim.
Sedma, poslednja sedmica pred praznik Vaskrsenja je Strasna ili Velika nedelja. Najznačajniji dan u toj nedelji je Veliki petak, jedini dan u godini kad u Pravoslavnim hramovima nema jutrenja niti bogosluženja, već se samo popodne drži opelo razapetom Isusu Hristu. Tom prilikom, jedini put u godini, iznosi se plaštanica u koju je starac Josif iz Arimateje umotao Hristovo telo posle skidanja sa krsta.
Način posta
Posti se na vodi, osim subotom i nedeljom, kada se dozvoljava ulje i vino. Na Blagovesti (ukoliko ne padnu u Strasnu sedmicu) i Cveti, dozvoljena je riba. Dodatno razrešenje na ulje i vino je i na Obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja i na Mladence. Prva tri dana ovog posta (ponedeljak, utorak i sredu), do svršetka Liturgije ništa se ne jede. Ko to ne može, jede hleb i tečnost (čaj ili kompot) i to tek posle večernje službe. Na Veliki četvrtak, jede se jednom dnevno i to posle svršetka Svete Liturgije. Na Veliki petak se ne jede ništa. Na Veliku subotu, po završetku Liturgije hleb i voda (suhojedenje).
Istorijat
Najstarije svedočanstvo ο ovom postu potiče s kraja II veka. Sveti Irinej Lionski u pismu papi Viktoru, povodom sporova ο vremenu praznovanja Pashe, spominje pashalni post koji je trajao kraće nego danas (tri dana), a praktikovan je svuda. Dalje podatke ο ovom postu daje Tertulijan, prema praksi Rimske i Afrikanske crkve. On govori ο „pashalnom postu u spomen stradanja Hristovih“, koji je sam Spasitelj odredio, pa se u tom smislu smatra da pashalni post potiče od naređenja Gospoda Isusa Hrista.
Iz Sirijske didaskalije (druga polovina III veka), vidi se da je pashalni post trajao jednu sedmicu, a sigurno svedočanstvo ο pashalnom postu od četrdeset dana potiče iz IV veka, od Jevsevija Kesarijskog, kao i iz Pashalnih poslanica Svetog Atanasija Velikog. Današnji oblik Vaskršnjeg posta razvio se u V veku.
Post Strasne sedmice
Iza Vaskršnjeg posta, koji se završava u petak šeste sedmice posta (pred Lazarevu subotu), dolazi Strasna sedmica, u koju se isto posti, posvećena stradanju i smrti Gospoda Hrista, a po zapovesti Njegovoj da će doći „…dani kad će se oteti Ženik od njih, i onda će postiti u one dane“ (Lk 5,35). U Apostolskim ustanovama o ovom postu piše: „Neka se ovaj post vrši pre posta Pashe (Strasne sedmice), počinjući od drugog dana sedmice (ponedeljka), a završavajući se u petak: zatim počinjite svetu sedmicu Pashe (stradanja Hristovih), posteći sa strahom i trepetom u svo njezino vreme, svakodnevno prinoseći molitve zbog sagrešenja.“
Dakle, u Apostolskim ustanovama, Veliki post je naznačen kao: Velika četrdesetnica na koju se nastavlja post Strasne sedmice. Sv. Epifanije Kiparski za ovaj post kaže „Četrdesetnicu, do sedam dana pre Pashe, Crkva obično provodi u postu. Osim toga, i šest dana Pashe (Strasnu sedmicu) sav narod provodi u suhojedenju.“
Izvor: www.crkvenikalendar.com



