Pčele sve ugroženije

Klimatske promene, sve veća upotreba pesticida, smanjenje broja drveća, sve to veoma nepovoljno utiče na pčelinja društva. Pomor pčela ove godine u Srbiji zabrinuo je stručnjake, a pčelarima kao da je bilo malo dosadašnjih izazova u proizvodnji meda. Jaroslava Stanković iz Bačke Palanke zajedno sa suprugom više od 10 godina bavi se pčelarstvom. Kaže, nije lako ali se snalaze. U svojoj ponudi imaju nekoliko vrsta meda, ali i drugih zanimljivih proivoda.


-Od meda, proizvodimo livadski, lipov, suncokretov, bagremov, kao i med od uljane repice. Pored toga, tu su i razni likeri sa medom, sa mentom, hajdučkom travom, višnjom, a izdvojila bih medovaču nektar koja se pravi sa pčelinjim proizvodima koji mogu da se nađu u košnici, priča Jaroslava.

Stankovići imaju oko 50 pčelinjih društava, a Jaroslava kaže da su i oni osetili gubitke nakon pomora pčela.

-Nisu to bili neki drastični gubici, kao što se nekim pčelarima desilo da je od 40 ostalo na primer jedno ili dva društva. Sve je to uticalo na čitav posao naravno, ali ne samo to, već i same vremenske prilike. Kada je bagrem u pitanju, mi bukvalno moramo da ga vijamo, da tako kažem, nema ga, i onda to mora da se odrazi na cenu. Drveća je sve manje, plus vremenski uslovi koji se menjaju. Selimo društva po potrebi, tražimo mesto gde ima bagrema i to je dosta naporno, ali snalazimo se, dodaje naša sagovornica.

Suša u julu i avgustu 2024. ostavila je pčele bez dovoljno polena, zbog nedovoljno hrane mnoge pčele nisu preživele, a ostale su bile previše slabe. Stručnjaci upozoravaju da klimatske promene, koje dovode ne samo do letnjih suša, već i toplijih zima, i promenjenog načina padavina utiču na smanjenje broja pčela.

-Kada stigne proleće, to je period kada se pčelinja društva razvijaju da bi na prvoj paši mogle da rade i donesu med. Međutim, mi imamo situaciju da nam na primer otopli, ali onda naglo padne temperatura, dođe mraz kad mu nije vreme pa se pčele ne razviju dovoljno i to sve normalno utiče na njih, rekla je Jaroslava Stanković.

Kako prepoznati pravi med?

Kako se navodi na sajtu Saveza pčelarskih organizacija Srbije, jedan od najvećih udara za domaće pčelare predstavlja velika količina falsifikovanog meda na tržištu. Takav proizvod ne samo da zbunjuje potrošače, već narušava reputaciju meda iz Srbije, koji je oduvek važio za prirodan i kvalitetan. Uvezeni, niskokvalitetni med, redovno sumnjivog porekla, prodaje se po dampinškim cenama i stvara lažnu sliku u trgovinama da je med jeftin proizvod, a zapravo mu proizvodna cena nikad nije bila veća

Jaroslava kaže da nije baš lako prepoznati pravi med. Jedan od saveta koji bi ona dala kupcima jeste da prevrnu teglu, a da će se kod pravog meda pojaviti veliki mehur u tegli.

-Vidim da ljudi to već znaju, pa kad dođu prevrću teglu da provere da li je pravi med, kaže ona.

Trenutna cena bagremovog meda je 1500 dinara dok se livadski i lipov prodaju po 1000 dinara za kilogram.

D. J. Bujak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *