Pčelarstvo: Zlatna budućnost u košnicama

„Budućnost poljoprivrede: Mladi u svim sektorima“
U današnje vreme, pčelari se nalaze pred najvećim izazovima. Klimatske promene i sve veća upotreba pesticida na voću i generalno na poljima, dovodi do promene i u pčelinjim društvima. S obzirom da je drveća sve manje, često su prinuđeni da sele košnice, što iziskuje i dodatna novčana ulaganja.
Poslednjih nekoliko godina u sezoni bagrema, vreme je bilo veoma promenljivo, te se bagremov med sve teže sakupljao, a to mu je diktiralo i cenu. Pčelar iz Bačke Palanke, Radoslav Radanović, koji ima preko 50 LR košnica, rekao je za naš portal da su mu stacionirane na periferiji grada gde nema dodira prirode sa industrijom. Navodi da su u blizini voćnjaci sa jabukom i šljivom, kao i bagremova šuma. Nakon vrcanja u proleće, on košnice seli na Frušku goru na lipu, pa potom u Banat na suncokret. Kako navodi Radanović, koji svoje proizvode prodaje pod imenom „Zlatna teglica“, svaki med ima svog kupca, svaki se razlikuje po boji, ukusu i mirisu. Ovaj tridesetdvogodišnji proizvođač, je pre neokliko godina dobio i državne podsticaje u vidu opreme i to za topionik za vosak, sto za vrcanje i košnice.
Mart je mesec koji je ključan za pčelinja društva, odnosno mesec kada se pregleda koliko ih je ostalo nakon zime i pomaže se društvima kojima je pomoć najpotrebnija kako bi bili svi spremni za proleće. Pčelari generalno apeluju na sve poljoprivredne proizvođače da smanje upotrebu pesticida, jer su pčele osetljivije nego prethodnih godina. Med je prirodni eliksir koji pruža brojne benefite za organizam, a deluje antibakterijski i antiinflamatorno, ubrzava oporavak, pomaže kod upale grla, podstiče rad probave i jača celokupan imuni sistem. I pored brojnih problema sa kojima se pčelari susreću, med uvek drži svoju cenu te je i isplativ posao držati košnice, ako se nađe dobro tržište. Ovo je posao koji traži strpljenje, posvećenost, trud i rad koji se na kraju isplati, pa ne kaže naš narod džabe „vredan kao pčela”.
Jedan od najvećih problema za domaće pčelare predstavlja „lažni med“ na tržištu. Takav proizvod zbunjuje potrošače i narušava reputaciju meda iz Srbije, koji je oduvek važio za prirodan i kvalitetan. Kako biste prepoznali pravi med, prevrnite teglu i kod pravog meda pojaviće se veliki mehur u tegli.
Jaroslava Stanković iz Bačke Palanke zajedno sa suprugom više od 10 godina bavi se pčelarstvom. Pored nekoliko vrsta meda koje prodaju, oni su otišli i korak dalje i našli tržište i za likere sa medom, kao i za medovaču nektar koja se pravi sa pčelinjim proizvodima. Stankovići imaju oko 50 pčelinjih društava i navode slične probleme kao i drugi pčelari. Ali svaki posao nosi i izazove, tako da se sve prebrodi.
Ono što je posebno zanimljivo jesu i podsticaji za pčelare koje daje država. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja raspisalo je Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaje u stočarstvu po košnici pčela za 2026. godinu. Zahtevi se podnose do 15. jula 2026. godine, zaključno, isključivo elektronskim putem, preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji. U prvom ciklusu automatske obrade rešeni su zahtevi podneti tokom prvih sedam dana trajanja Javnog poziva, pri čemu je do sada doneto više od 12.000 rešenja, a ukupan iznos odobrenih podsticajnih sredstava iznosi 800 miliona dinara.
S obzirom na broj podnetih zahteva, pčelarstvo svakako predstavlja zlatnu budućnost za mlade.
D. J. Bujak
Projekat je sufinansiran od strane Opštine Bačka Palanka. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.



