Otvorena sedma samostalna izložba slika Ljiljane Nedeljkov

Sedma samostalna izložba slika bačkopalanačke slikarke Ljiljane Nedeljkov otvorena je u sredu, 11. decembra u galeriji Muzeja grada u Bačkoj Palanci. Otvaranje izložbe pod nazivom „Znaci…dodiri…trajanja…“ ispratio je veliki broj posetilaca, Ljiljaninih kolega iz ULS „Petar Tomić“, prijatelja i ostalih poštovalaca njenog rada.
Veče je upotpunio nastup hora Kulturnog kluba „Zvono“, a ono što je ostavilo poseban utisak jesu dame koje su bile obučene u haljine sa motivima Ljiljanine slike. Za „Nedeljne novine“ autorka, koja se ceo život bavi slikanjem, istakla je da je za umetnika inspiracija sve što ga okružuje.

-Ovo što sam izložila u okviru ove sedme moje samostalne izložbe su uglavnom urbani pejzaži. Oni me posebno privlače, posebno noć zbog prelamanja svetlosti jer volim time da se igram, volim da se igram bojom. Prvu samostalnu izložbu sam imala u bačlkopalanačkoj biblioteci, u pitanju su bili crteži. Kasnije, kada sam se učlanila u Udruženje likovnih stvaralaca „Petar Tomić“ i uz svakodnevni rad sa bojom, došla sam do toga da slike danas izgledaju ovako, rekla je Ljiljana.

Ono što na Ljiljaninim slikama vidimo i osetimo već na prvi pogled jeste jedna posebna energija, što, kako i sama kaže, jeste njena inspiracija.
-Volim da zagrlim ljude, ali isto zagrlim i prostor u kome se nalazim i trudim se da svojim potezom i svojom bojom prenesem, prvo na platno, a onda i na posmatrača to i prenesem. Kao i svako od umetnika, tu neku inspiraciju u sebi nosim. Još od malena, sve su moje sveske bile uvek išarane crtežima, a kasnije kad je to prešlo u boju, dobilo je sasvim drugi smisao, dodala je Ljiljana.

Recenziju za Ljiljaninu sedmu samostalnu izložbu napisala je akademska slikarka Jelena Vušurović iz Crne Gore koja između ostalog navodi da je „za Ljiljanu crtež i slika stvaralačka iskra i eho, odraz ličnih ideja i emocija, ispovjest osećanja i neposrednost NJE same. Ona bistru vodu nosi sa mislima da je sve ogledalo sa dodirima komunikacije pretočeno u ljubav“.
D. J. Bujak



