Obeleženo 127 godina od smrti Karla Mezeija

U četvrtak, 31. oktobra u Bačkoj Palanci obeležena je 127 godišnjica od smrti Karla Mezeija. Predsednik MKUD „Šandor Večera“, Zoltan Farago i istoričar MA Nikola Milivojević, uz podršku župe Bezgrešnog začeća Marijinog i Društva za očuvanje baštine i tradicije Panonija, 2017. godine pokrenuli su inicijativu za povratak na raniju tradiciju obeležavanja jubileja u čast lika i dela bačkopalanačkog dobrotvora Karla Mezeija (1837-1897).


U prepodnevnim satima održan je pomen dobrotvoru od strane župnika Františeka Gašparovskog na Rimokatoličkom groblju. Pomenu je prisustvovalo dvadesetak građana. Nakon pomena na Mezeijev grob položen je venac, a okupljenima su se obratili pred MKUD Zoltan Farago i Nikola Milivojević.

Svečana akademija održana je u 19.00 časova u Mađarskoj kući. Posle obraćanja organizatora, nastupio je hor Kulturnog kluba „Zvono“, a zatim u recitatorskim delu učenici Gimnazije „20. oktobar“ i OŠ „Sveti Sava“. Zatim je reč predata predavaču profesorki Ružici Černi koja je u svom izlaganju hronološki obradila genezu ideje od prve skele koja je saobraćala na relaciji Palanka-Ilok do realizaciji gradnje mosta i njegovog pedesetogodišnjeg života. Skup je zatvorio hor, a svoje iskustvo sa otvaranja mosta sa okupljenima podelio je i kantautor Goran Jović.

Organizatori se posebno zahvaljuju predstavnicima opštine Bačka Palanka i Arhiva Vojvodine koji su svojim prisustvom ozvaničili akademiju kao i građanima na njihovom prisustvu.

-Zahvalnost dugujemo i učesnicima skupa bez kojih on ne bi mogao da bude realizovan. U nedostatku spomenika koji se nekada nalazio u dvorištu „Kasine“ jubilej je od 2017. preseljen na Mezeijevo grobno mesto. Jubilej se nekada obeležavao 7. jula na dan rođenja dobrotvora, a sada 31. oktobra na dan smrti. Bez Mezeija Bačka Palanka ne bi imala rasvetu, kaldrmisane ulice, pogrebno i vatrogasno društvo. Mezei preko svojih kontakata i svojim kapitalom omogućio je da se Palanka poveže sa Suboticom i Budimpeštom, unapredio je sva tri nivoa obrazovanja i novčanim sredstvima stipendirao mnoge učenike. Među najpoznatijim stipendistima bio je Franc Ajzenhut. Ove godine orijentisali smo se na skelu koju je Mezeiju unapredio kupovinom brodova na parni pogon. Zbog sve veće potrebe prevoza robe i ljudstva, pokrenuta je inicijativa za gradnju mosta 1924. godine, što je i realizovano 19.05.1974. godine, izjavio je za „Nedeljne novine“ istoričar Nikola Milivojević.

Redakcija

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *