Obeležen Dan Narodne biblioteke „Veljko Petrović“

U četvrtak, 5. februara prigodnim programom obeležen je Dan biblioteke. Svečanosti su, pored bibliotekara, prisustvovali kulturni radnici kao i predstavnici lokalne i pokrajinske vlasti.


Direktor Narodne biblioteke „Veljko Petrović“, Miladin Zorić prisutnima je predstavio katalog o bačkopalanačkoj biblioteci u kom se nalazi istorijat biblioteke, dešavanja, manifestacije, književne večeri održane tokom 2025. godine kao i aktivnosti nabavno-obradnog i zavičajnog odeljenja, kao i svih ogranaka u selima opštine Bačka Palanka.

Poeziju Veljka Petrovića recitovala je glumica Dragana Bosnić, a kulturni program su upotpunili i članovi Kluba klasične gitare „Akord“ na čelu sa Markom Šalićem.

-Danas proslavljamo 142 godine od rođenja Veljka Petrovića. Bibliotekarstvo u Bačkoj Palanci počelo je 1869. godine osnivanjem Srpske čitaonice. To je izuzetno dug put, prošli smo kroz različite istorijske periode. Od 250 članova 1880. godine, preko turbulentnih perioda tokom Prvog i Drugog svetskog rata, od 1978. godine biblioteka se nalazi u istoj zgradi, ima četiri odeljenja i 13 ogranaka. Ovim katalogom hteli smo da objedinimo i predstavimo šta smo to radili prošle godine, izjavio je Miladin Zorić.

On dodaje da je tokom prošle godine u NB „Veljko Petrović“ bilo organizovano 94 događaja, od čega 24 predstavljanja pisaca, 11 predstavljanja pisaca za decu, četiri koncerta, tri pozorišne predstave, a tu su i jubileji i brojni drugi događaji.

Bibliotekarstvo u Bačkoj Palanci začelo se još davne 1869. godine. U tom periodu pojavljuju se društva koja nabavljaju knjige i daju ih na čitanje svojim članovima. Uskoro se osniva Srpska čitaonica s ciljem društvenog, bratskog i prijateljskog međusobnog sporazumevanja i prijatne zabave koja će se u čitanju knjiga i novina, materijalno potpomagati i odgajati. Biblioteka je tako postala mesto gde su se održavale besede, predavanja, večeri posvećene ličnostima i događajima.

U ovom bogatom delokrugu rada osnivači i članovi Srpske čitaonice nisu propuštali nijednu priliku da manifestuju svoj patriotizam i uvek su delili sudbinu svog naroda. Za vreme srpsko-turskog rata 1876. godine Čitaonica u Bačkoj Palanci je preko svojih članova prikupljala priloge po srpskim domovima za slabo opremljenu srpsku vojsku, a veliki broj omladinaca otišao je u Srbiju da pomogne oslobodilačkoj borbi. Ujedno stalno se obogaćivao književni fond i članstvo. Do 1938. godine Srpska čitaonica je imala 109 članova, a do Drugog svetskog rata oko 250.

Tragična je bila sudbina književnog fonda u periodu 1941-1945 godine. Deo knjiga je spaljen od strane okupatora, a oko 5000 knjiga se nalazilo u neadekvatnim prostorijama. Nakon oslobođenja Narodna biblioteka „Veljko Petrović“ je nekoliko puta menjala lokaciju. Uporedo sa rešavanjem problema smeštaja, biblioteka je uspešno pratila sve savremene trendove u bibliotekarstvu, razvijajući svoju delatnost na celoj teritoriji bačkopalanačke opštine.

Primenjuju se sve forme rada sa čitaocima u cilju popularisanja knjige i njenog korišćenja i okupljanja što većeg broja čitalaca. Danas je Narodna biblioteka „Veljko Petrović“ veoma značajna kulturna institucija u južnobačkom okrugu. Biblioteka ima 13 ogranaka u okolnim selima: Čelarevo, Despotovo, Pivnice, Silbaš, Parage, Mladenovo, Karađorđevo, Obrovac, Tovariševo, Gajdobra, Nova Gajdobra, Neštin i Vizić.

D. J. Bujak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *