„Nastupe u medijima koristim za plasiranje istine o zločinima nad Srbima“

Dr Nebojša Kuzmanović, trenutno direktor Arhiva Vojvodine, osnivač je Društva Matice srpske u Bačkoj Palanci. Po završetku Filozofskog fakulteta Kuzmanović je od 1986. godine radio u knjižari „Nolit”, u Novom Sadu, kao knjižar. Od 1989. je bio zaposlen u „Književnoj zajednici Novog Sada”, kao urednik. Privatnu izdavačku kuću „Istočnik”, osnovao je 1994. i vodio je do 1997. godine. Od 1997, radio je u opštinskoj upravi Opštine Bačka Palanka, na poslovima referenta za kulturu, prosvetnog inspektora i načelnika za društvene delatnosti.
Skupština AP Vojvodine ga je 2016. postavila za zamenika sekretara za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Od juna 2018. godine Nebojša Kuzmanović je direktor Arhiva Vojvodine u Novom Sadu.
Eseje, prikaze, stručne i naučne radove objavljuje od 1986. godine u novosadskim časopisima i listovima. Do sada je objavio preko dve stotine stručnih i naučnih radova i 25 knjiga. Dobitnik je velikog broja nagrada i priznanja za svoj rad, a jedna od njih je i „Povelja za izuzetan doprinos jačanju veza između Izraela i Srbije”, koju mu je 2022. godine dodelila država Izrael. Iste godine, Bar Ilan Univerzitet iz Ramat Gana u Izraelu dodelio mu je „Počasnu diplomu za značajan doprinos sećanju na Holokaust i saradnju Srbije i Izraela”.
Kao što se može videti iz njegove bogate biografije, brojna dela posvećena su Bačkoj Palanci u kojoj je dugo živeo i radio, a u intervjuu za „Nedeljne novine“, dr Nebojša Kuzmanović govorio je o radu Društva matice srpske u Bačkoj Palanci i projektima na kojima trenutno radi.
Društvo članova Matice srpske u Bačkoj Palanci osnovali ste 2012. godine. Kako je ono tada koncipirano i koji je cilj Društva?
Matica srpska je najstarija srpska književna, kulturna i naučna institucija. Svoje ogranke Matica srpska ima širom regiona, a jedan od najaktivnijih je svakako i ogranak u Bačkoj Palanci, koji deluje pod imenom: „Društvo članova Matice srpske Bačka Palanka“.
Društvo članova Matice srpske Bačka Palanka osnovano je 3. februara 2012. godine u Bačkoj Palanci. Osnivački odbor činili su: dr Nebojša Kuzmanović, dr Jovo Radoš, dr Svetozar Boškov, dr Nebojša Ilić, mrs Ljiljana Ćumura i Smiljana Milić. Prvi predsednik „Društva Matice srpske Bačka Palanka“ bio je dr Nebojša Kuzmanović, inicijator i osnivač ogranka Matice srpske u Bačkoj Palanci. Nakon dva mandata, za novog predsednika Društva izabrana je msr Ljiljana Ćumura. Od prošle godine, Društvo predvodi naša sugrađanka Željka Milošev.
Ciljevi „Društva članova Matice srpske Bačka Palanka“ su negovanje duhovnog i kulturnog života razvijanjem i popularisanjem književnosti, umetnosti i nauke opštine Bačka Palanka. Takođe Društvo neguje, razvija i proučava kulturu srpskog naroda i njegove veze sa slovenskim i drugim narodima u svetu.
Koje aktivnosti sprovodi Društvo?
„Društvo članova Matice srpske Bačka Palanka“ podržava rad Matice srpske u izučavanju književnosti i jezika srpskog naroda i književnosti drugih naroda; organizuje, pomaže i obavlja naučno-istraživački rad u oblasti društvenih i prirodnih nauka; bavi se izdavačkom delatnošću; obrađuje, čuva i štiti arhivsku građu nastalu tokom svog rada, kao i arhivsku građu koja joj je poverena i koju je stekla od fizičkih i pravnih lica; sakuplja, obrađuje, štiti i populariše kulturna dobra; podstiče i populariše književno, naučno i umetničko stvaralaštvo, i naravno sarađuje sa kulturnim, prosvetnim i naučnim društvima i ustanovama i pojedincima u zemlji i inostranstvu.
„Društvo članova Matice srpske Bačka Palank“‘ ima izuzetnu izdavačku delatnost. Navešćemo samo neke od naslova koji su objavljeni u izdanju Društva: N. Kuzmanović: Srpske duhovne vertikale – istaknute ličnosti Bačkopalanačkog kraja, L. Nemet: Ratni dnevnik dr Borislava Uvalića 1914-1918, o. G. Gojković: Prebol Fride Kalo – ogled o nemogućnosti, nekoliko romana i knjiga Dragutina Bega: Naučio me otac, Mnogo volim Dunav, Joana Ritig, Dramice o bontonu, nekoliko zbornika radova sa međunarodnih konferencija (Lj. Ćumura, ur.): Sistemi socijalne sigurnosti između teorije i prakse, Mir i pomirenje, Primeri dobre prakse iz oblasti socio-humanitarnih delatnosti…
Društvo članova Matice srpske Bačka Palanka je pokrenulo i jedinstveni časopis „Naučni zbornik“, koji izlazi od 2018. godine. U Naučnom zborniku se objavljuju radovi u oblasti: društvene i humanitarne nauke, književnost, kultura i umetnost, obrazovanje, negovanje jezika i kulture srpskog naroda i ostalo. Takođe se objavljuju radovi koji se odnose na istoriju, razvoj i jubileje opštine Bačka Palanka. Poseban deo je posveđen za prilagođene/skraćene verzije najboljih maturskih, diplomskih, master i drugih radova, čiji autori su iz Bačke Palanke.
Šta u narednom periodu možemo očekivati kada je u pitanju rad Društva Matice srpske u Bačkoj Palanci?
U narednom periodu Društvo će nastaviti da neguje duhovni i kulturni život razvijanjem i popularisanjem književnosti, umetnosti i nauke opštine Bačka Palanka, kroz različite aktivnosti i saradnju sa slovenskim i drugim narodima u svetu. U planu su naučni skupovi i međunarodne konferencije, istraživanje arhivske građe i publikovanje značajnih istorijskih materijala, kao i nekoliko zanimljivih projekata sa Institutom za srpski jezik i komunikaciju iz Belgoroda. Takođe, koliko finansijska sredstva budu dozvolila planiramo objavljivanje narednog broja „Naučnog zbornika“ te pozivamo sve zainteresovane da svoje radove pošalju na matica.srpska.bp@gmail.com.
Kao direktor Arhiva Vojvodine negujete sećanja na istorijske događaje. Kada ste početkom godine na adrese brojnih ličnosti, uključujući i papu, poslali svedočanstvo o stradanju Srba u Drugom svetskom ratu, rekli ste da je odgovornost ustanova poput Arhiva Vojvodine da koriste prednosti tehnologije i plasiraju istinu o zločinima nad Srbima. Recite nam nešto više o tom svedočanstvu, reakciji pape na pismo i uopšte o vašoj misiji.
Do sada smo kao Arhiv, problematiku i proporcije stradanja Srba i drugih naroda sa naših prostora približili izraelskoj, italijanskoj, ruskoj, francuskoj, češkoj, mađarskoj i slovačkoj javnosti. Čitav niz sastanaka sa brojnim naučnim i kulturnim radnicima, političarima i istaknutim pojedincima koji posećuju Arhiv, kao i moj lični publicistički rad, a pre svega moje nastupe u masovnim elektronskim, štampanim i tzv. novim medijima, usmeravam upravo u pravcu afirmisanja tema koje navodite.
Koristeći od ranije stečeni socijalni kapital, zajedno sa svojim najbližim saradnicima i kroz njihove kontakte, nastojimo da priču o genocidu počinjenom nad Srbima u toku Drugog svetskog rata, zajedničkim snagama plasiramo na svaki mogući način ne samo u nacionalnom, već i u međunarodnom kontekstu. Između ostalog, prilikom predstavljanja osnovne i projekte delatnosti Arhiva Vojvodine, tematiku vezanu za stradanje Srba sam zajedno sa kolegama prezentovao 2022. u svečanoj sali Vlade Slovačke Republike, ali i pred predstavnicima slovačkog parlamenta, pojedinim poslanicima francuskog parlamenta, Kneseta, većem broju ambasadora itd. Posebno želim da naglasim da smo naše publikacije o stradanju Srba u NDH slali na razne adrese po svetu, pa tako i u Vatikan tj rismkom papi. Kuriozitet je da je na naš poklon papa Francisko dva puta odgovorio i poslao nam pismo u kome se zahvaljuje za poslate knjige.
Svakako, ovde opet želim da napomenem da je pomoć države u navedenom kontekstu, izuzetno bitna. Od 2012. godine Republika Srbija je zaista, možda po prvi put u istoriji, na adekvatan način koncipirala politiku negovanja sećanja. Uostalom, čitav niz događaja koji smo bili u prilici da organizujemo kao Arhiv na navedenom planu, uspeli smo upravo zahvaljujući razumevanju i kompetentnosti nosilaca vlasti u Republici Srbiji, u Pokrajini, kao i na lokalnom nivou. Ovde bih iskreno istakao i izuzetnu kritičnost i senzitiv za ove teme samog predsednika Republike Srbije, gospodina Vučića, koji i te kako, po mom skromnom mišljenju, shvata koliko je negovanje kulture sećanja bitno za prošlost ali i budućnost jednog naroda.
Objavili ste veliki broj publikacija, među kojima su i one o lokalnoj istoriji, tačnije istaknutim ličnostima Bačke Palanke, da li trenutno radite na nečemu novom?
Da, jako mi je draga knjiga o istaknutim ličnostima Bačke Palanke, ličnostima koje su u pre svega u 19. i 20. veku u oblasti kulture i društvenih delatnosti stvarali dobra dela na korist ljudi iz Bačke Palanke i okoline. Trenutno prikupljam svoje eseje, predgovore i pogovore, kako bi ih objavio u knjizi, ali i knjigu o srpsko slovačkim vezama u kulturi, koja će biti objavljena u mojoj miloj Bratislavi.
Kako biste ocenili književnu scenu u manjim sredinama, konkretno u Bačkoj Palanci?
Iako desetak godina fizički nisam u Palanci, zahvaljujući medijima i društvenim mrežama, pratim palanačku kulturnu i književnu scenu. Moram reći da je ona veoma bogata. I to je dobro. Tehnologizacija i demetropolizacija su omogućile ljudima da mogu da pišu i objavljuju svoja dela na svojim blogovima, novinama i književnim časopisima. Ova hiperprodukcija ne mora da dovede do visokog kvaliteta književnih dela, ali svakako ljudima može da čini radost stvaranja i uživanja u tekstu, a priznaćete da je to i te kako važno.
Nebojša Kuzmanović je rođen 10. oktobra 1962, u Gradačcu (BiH). Školovao se u Boboti (osnovna škola), Vukovaru i Osijeku (RH), gde je završio srednju ekonomsku školu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu, na Katedri za filozofiju i sociologiju, u Novom Sadu 1988.Magistrirao je 2001, na Katedri za srpsku i uporednu književnost Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, a 2009. godine je, na istom fakultetu, odbranio doktorsku disertaciju „Srpsko-slovačke književne i kulturne veze u doba romantizma” i stekao zvanje doktora književnih nauka.
D. J. Bujak



