Najveća smrtnost od malignih i kardiovaskularnih bolesti

U vreme kada većina sugrađana ima negativno mišljenje o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u našoj opštini, pogotovo seosko stanovništvo, i kada se suočavamo sa manjkom broja lekara, u ponedeljak, 7. aprila se obeležava Svetski dan zdravlja.


Kao i svake godine do sada, u kampanju se uključuje i Dom zdravlja „Dr Mladen Stojanović“ koji se suočava sa brojnim problemima i izazovima, ali pokušava da ih u saradnji sa lokalnom samoupravom reši na najbezbolniji način. Tim povodom razgovarali smo sa specijalistom interne medicine u Domu zdravlja u Bačkoj Palanci dr Goranom Latkovićem.

On je na početku razgovora naveo da su najučestalije, a time i najopasnije bolesti po ljudsko zdravlje, hronična nezarazna oboljenja poput bolesti srca i krvnih sudova, maligni tumori, šećerna bolest, opstruktivna bolest pluća i tako dalje.

-Bolesti srca i krvnih sudova i maligni tumori najviše opterećuju zdravlje stanovništva čineći preko dve trećine svih smrtnih ishoda u našoj zemlji. Infarkt srca i moždani udar odgovorni su za polovinu smrtnih ishoda. Na žalost, imamo veoma visoke stope umiranja od kardiovaskularnih bolesti, čak najviše u Evropi. To znači da kao društvo i pojedinci ne prepoznajemo dovoljno ovaj gorući zdravstveni problem ili bar ne činimo dovoljno da popravimo situaciju i smanjimo stopu smrtnosti, kaže dr Goran Latković.

Kada su u pitanju faktori rizika bolesti srca i krvnih sudova, identifikovani su povišen krvni pritisak, povišen nivo holesterola i šećera u krvi, pušenje, fizička neaktivnost i nepravilna ishrana.

-Jedan od naznačajnijih faktora rizika za srčana i bubrežna oboljenja je visok krvni pritisak. Procena je da 50 odsto stanovništva boluje od hipertenzije. Redovno praćenje i upravljanje može sprečiti srčane i moždane udare, kao i razvoj bubrežne slabosti. Imperativ je da vrednost krvnog pritiska ne prelazi 140/90mmHg. Sledeći faktor rizika je visok nivo lošeg holesterola u krvi (LDL) koji može dovesti do nastajanja plaka u arterijama, povećavajući pri tom rizik od moždanog i srčanog udara. Povišen šećer je usko povezan sa kardiovaskularnim i bubrežnim oboljenjima. Održavanje nivoa šećera u krvi ključno je za nastanak šećernih bolesti sa ozbiljnim komplikacijama. Kod dijabetičara je dva do četiri puta veća verovatnoća za nastanak srčanih oboljenja. Pušenje je stvar ličnog izbora, ali svi oni koji redovno koriste cigarete treba da znaju da pušači u proseku žive 10 godina kraće od nepušača. Isto tako, pušenjem ne ugrožavamo samo svoje, već i zdravlje ljudi koji se nalaze u neposrednoj blizini. Pušenje je faktor rizika za nastanak srčanih oboljenja, moždanog udara, ali i malignih bolesti pluća. Budite odgovorni prema sopstvenom i zdravlju vaših najmilijih i prestanite da pušite, naglasio je naš sagovornik.

Specijalista interne medicine dr Goran Latković za „Nedeljne novine“ i portal „Klik na vesti“ navodi da nedovoljna fizička aktivnost značajno doprinosi starenju krvnih sudova i da ubrzava proces ateroskleroze, kao i da je odgovorna za svaki četvrti slučaj srčanog udara.

-Nedovoljna fizička aktivnost predstavlja faktor rizika za nastanak gojaznosti, dijabetesa i povećanog krvnog pritiska. Svakodnevna šetnja brzim hodom smanjuje rizik od srčanog udara za 18, a od moždanog udara za 11 odsto. Nepravilna ishrana predstavlja nezavistan faktor rizika, ali je povezana sa drugim faktorima kao što su gojaznost, dijabetes, povišene masnoće u krvi i povišen krvni pritisak, Povećana dostupnost prerađene hrane, dovela je do nezdravih promena u obrascima ishrane. Smatra se da je nedovoljan unos voća i povrća odgovoran za nastanak 20 odsto svih bolesti srca i krvnih sudova. Prekomerna telesna težina i gojaznost u dečijem uzrastu povećavaju rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti pre 65. godine života za tri do pet puta, rekao je dr Latković.

Prevencija ostaje kamen temeljac borbe protiv kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, kao i sveukupnog zdravlja. Ne kaže naš narod uzalud „bolje sprečiti nego lečiti“. Većina oboljenja može se sprečiti jednostavnom promenom životnih navika.

-Svaki pojedinac treba da bude svestan pomenutih faktora rizika i da teži ka zdravom načinu života koji podrazumeva redovnu fizičku aktivnost od najmanje 30 minuta pešačenja ili svakodnevne vožnje bicikla. Takođe, treba da se konzumira hrana sa manje soli i masti, a da se više unosi voće i povrće. Uhranjenost treba da bude normalna i da se vrše redovne kontrole nivoa holesterola, šećera u krvi, krvnog pritiska uz obavezan prestanak pušenja. Ukoliko je došlo do razvoja bolesti, neophodno je redovno uzimati propisanu terapiju, zaključuje specijalista interne medicine dr Goran Latković.

Odgovornost za sopstveno zdravlje je na svakom pojedincu. Pravilnim životnim navikama i brigom o sebi može se značajno poboljšati kvalitet života i smanjiti rizik od zdravstvenih problema.

D. Z.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *