Na dan hramovne slave sve kapije su bile otvorene

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici u nedelju, 7. jula proslavljaju Ivanjdan, praznik rođenja Svetog Jovana Krstitelja. Toga dana je i hramovna slava u Bačkoj Palanci, u crkvi posvećenoj upravo rođenju Svetog Jovana Krstitelja.
Kada se nekada davno proslavljala hramovna slava, vrata svih domova bila bi širom otvorena kao kada se proslavlja krsna slava, dakle, svi su bili dobrodošli, a kuće i domaćini su svečarski bili sređeni, priča nam sveštenik pri Svetojovanskom hramu u Bačkoj Palanci, otac Predrag Milutin.
-U vremenu kada je nastajao ovaj hram, to je bila slava celog sela. Sećaju se stari ljudi kako su na dan hramovne slave svi držali kapije otvorene, jer su, kao i za njihovu krsnu slavu, u kuće dolazili kumovi, rođaci, prijatelji iz susednih sela. Sa gostima bi onda svi došli u hram na liturgiju, kasnije na večernje bogosluženje i u celom mestu je mogla da se oseti praznična atmosfera, kaže za „Nedeljne novine“ otac Predrag.
Možda je suvišno pitati kako je to danas, da li danas iko na hramovnu slavu u svom mestu baš tako drži kapiju širom otvorenu i dočekuje goste, ali otac Predrag kaže da ima onih koji su taj običaj zadržali.
-Ima još pomalo, ali to se polako zaboravlja. Način današnjeg života je takav da vrlo često ljudi nemaju vremena zbog radnih obaveza, a da budemo iskreni, vrlo često nemamo ni želje za tako nečim jer nam je sve postalo teret. Umesto da se radujemo, sve to doživljavamo kao teret, kao neku obavezu koju moramo da izvršimo, rekao je on.
Već dugi niz godina Crkvena opština Bačka Palanka organizuje duhovne svečanosti „Od Vidovdana do Ivanjdana“ u okviru kojih se, od 28. juna do 7. jula održavaju brojna kulturna dešavanja.
-Prvo dešavanje je uvek na Vidovdan, a sa tom praksom smo počeli kada smo obnovili ploču sa imenima srpskih dobrovoljaca u Prvom svetskom ratu iz Stare Palanke. Ta ploča je nekad stajala na hramu, kasnije je uklonjena, da bismo onda uspeli iz arhive da pronađemo imena koja su na njoj bila ispisana i ploču obnovili. Te prve godine smo održali pomen dobrovoljcima, a onda svake godine nastavili sa tom praksom, priča naš sagovornik.
Od tada, svake godine na Vidovdan u Svetojovanskom hramu u Bačkoj Palanci održava se pomen dobrovoljcima iz Stare Palanke nakon čega slede razgovori o različitim istorijskim temama koje se tiču srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve.
-Ove godine na Vidovdan, prvog dana duhovnih svečanosti, gost nam je bio Darko Žarić koji je promovisao svoju monografiju „Ratnici gvozdenog puka“. U nedelju, 30. juna u Svetojovanskom hramu održan je koncert muškog pravoslavnog hora iz Sidneja. Posle liturgije su otpevali još nekoliko kompozicija, a nakon toga je usledilo druženje gde smo imali priliku da se malo bolje upoznamo. Ostavili su zaista nesvakidašnji utisak, kaže otac Predrag.
Još jedan snažan utisak ostavila je i promocija knjige „Buđenje“ teologa Stevana Petkovića. Otac Predrag navodi da je, pored priče o knjizi, sam autor ostavio utisak zbog svoje neverovatne vedrine, uprkos teškoj bolesti koja ga je zadesila.
-Njegov izraz lica nam pokazuje da u svojoj muci i nevolji, čovek uvek može naći lepih stvari za radost i da pomogne drugima u onoj meri koliko može. Ja ne mogu da se otmem utisku koliko smo mi generalno nezadovoljni, a imamo puno naspram nekoga ko je u takvom stanju i ko je daleko zadovoljniji i srećniji od nas, dodaje sagovornik.
U okviru duhovnih svečanosti u četvrtak, 4. jula sledi predavanje profesora doktora Predraga Dragutinovića na temu „Pokajte se, jer se približilo Carstvo Nebesko“. To je citat iz propovedi Svetog Jovana koji poziva narod da se pokaje. Tema je svakako interesantna, jer možemo da uvidimo šta bi značilo to pokajanje i koliko dobro donosi svakome od nas, a opet je vezano za Svetog Jovana koga hram i proslavlja.

-Tradicionalno, uoči Ivanjdana imamo i radionicu sa decom iz bačkopalanačkih osnovnih škola na kojima će se plesti ivanjski venčići. Upravo ti venčići su nekad bili obeležje svakog pravoslavnog doma, što se isto danas često zaboravlja. Iz tog razloga održavamo ovakve radionice, da se to ne zaboravi i da ta tradicija ostane. Isto tako, toj deci koja pohađaju veronauku radionica predstavlja jedno veliko zadovoljstvo jer na taj način oni daju svoj doprinos proslavljanju hramovne slave, rekao je sveštenik pri Svetojovanskom hramu.
Na sam dan hramovne slave, u nedelju, 7. jula Sveta liturgija počinje u 09.00 časova, a u 18.00 časova je večernje bogosluženje kada se reže slavski kolač nakon čega se bira kum za narednu godinu. Ove godine, kumovi su porodica Skopljak.
-Pored svog materijalnog pomaganja, kumovi su neodvojiv deo ove crkve. Uvek su tu za bilo kakvu pomoć što i jeste suština, da kumovi budu što češće u hramu, da budu predstavnici vernog naroda.
Tradicija je i da nakon izbora kuma, u porti hrama bude upriličen kulturno-umetnički program. I ove, kao i nekoliko godina unazad, gosti Svetojovanskog hrama su članovi KUD „Blagoje Parović“ iz Gajdobre. Otac Predrag kaže kako su oni uvek tu kad god zatreba i izađu u susret da uveličaju praznik hrama u Bačkoj Palanci.
Možda vrata svih domova nisu više otvorena na dan hramovne slave, možda mnogi zaista nemaju vremena za tako nešto, ali ipak, Bačkopalančani rado posećuju kulturna dešavanja u okviru duhovnih svečanosti, a na dan slave, hram je pun vernika.
D. J. Bujak



