Milica i Jovana Lambeta iz Gajdobre nastavile tamo gde je otac stao

Dve dame u ratarskoj proizvodnji postavile visoke ciljeve

Njih dve su mlade dame koje svoju budućnost vide u poljoprivredi i to u ratarskoj proizvodnji. Zajedno sa majkom, vode ukupno tri poljoprivredna gazdinstva u Gajdobri, a ono najvažnije što znaju kada je u pitanju ratarska proizvodnja, učile su od oca još od malih nogu. Jovana i Milica Lambeta vode zemljoradničku zadrugu „Agrogaj“ u Gajdobri, obrađuju oko 100 hektara zemlje, i otkad su preuzele porodični posao, iz godine u godinu ga unapređuju.

Milica je studije završila u Edinburgu i imala planove vezane za inostranstvo. Međutim, kako i sama kaže, život uvek priređuje nešto drugačije od naših planova te se pre nekoliko godina vratila u rodnu Gajdobru i nastavila očevim stopama.

-Kako to često biva, život donosi neočekivane prekretnice. Povratak u Srbiju i bavljenje poljoprivredom bilo je nešto oko čega se nisam dvoumila uopšte. Vratila sam se, odlučila da ostanem i zajedno sa sestrom Jovanom nastavim tamo gde je tata stao. Tata je bio poznati poljoprivredni proizvođač i rekorder u ratarskoj proizvodnji i postavio nam je lestvicu visoko. Međutim, znanje koje smo sestra i ja usvojile od oca i sticale godinama kroz iskustvo, ne sumnjam da će premašiti i tatine rezultate, jer to je i obećanje koje smo mu dale. U Edinburgu sam kroz osnovne studije i dva magistarska programa iz finansija, računovodstva i menadžmenta stekla mnogo znanja, i usavršila sam i mnoge veštine za koje sam dobila i priznanja, kao što je Edinburgh Award za efektivno i odgovorno liderstvo, koje mi svakako pomaže u vođenju porodične zemljoradničke zadruge „Agrogaj“ i poljoprivrednih gazdinstava zajedno sa sestrom. Takođe, verujem da je poljoprivreda, uz odgovoran pristup, ključ za održivu budućnost, a mogućnost da doprinosim toj viziji je nešto što me zaista ispunjava, priča Milica Lambeta za Nedeljne novine.

Milica Lambeta

Milica sa porodicom u Gajdobri obrađuje oko 100 hektara zemljišta. Ratarske kulture koje gaje su soja i kukuruz, a od ove godine u svoju proizvodnju uvrstiće i suncokret. Kaže kako se trude da ostvaruju rekordne prinose, čak i u ovim izazovnim godinama za poljoprivredu.

-U mojoj porodici postoje tri poljoprivredna gazdinstva – poljoprivredno gazdinstvo majke Nade, sestre Jovane i moje. Koristimo modernu mehanizaciju kao što su precizni traktori sa GPS navigacijom, što povećava efikasnost setve i obrade zemljišta, a od ove godine planiramo da uključimo i sisteme za navodnjavanje koji nam takođe značajno mogu unaprediti proizvodnju. Iako je poljoprivreda zahtevna i nepredvidiva industrija, trudimo se da ostvarujemo rekordne prinose, čak i u veoma izazovnim godinama kao što je bila 2024. godina, dodaje Milica.

Zašto je Miličina priča izazvala pažnju i divljenje javnosti? Odgovor leži upravo u činjenici da mladi danas često odustaju od bavljenja poljoprivredom, odlaze sa sela, a ako se školuju u inostranstvu, gledaju da tamo i ostanu. Milica ističe da je jedan od razloga za takvu situaciju nemogućnost zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta.

-Mladim poljoprivrednicima je potrebno više podrške, resursa i prilika kako bi uspeli i razvijali održivu poljoprivrednu proizvodnju. Ono što mladima predstavlja poteškoću je dostupnost i zakup državnog zemljišta u područjima u kojima žive. Državna zemlja u Gajdobri ili je podeljena restitucijom ili data u dugogodišnji zakup na više od 40 godina, i to strancima. Ova činjenica je obeshrabrujuća i ne motiviše mlade da ostanu na selu. Iako imamo određene olakšice kao mladi, kao što je na primer podrška kroz IPARD fond, državne politike koje olakšavaju pristup obradivom zemljištu, bile bi od velike pomoći, jer bez zemljišta besmisleno je ulagati u novu mehanizaciju, kaže Milica Lambeta.

Jovana Lambeta

Ono što bi takođe, po mišljenju naše sagovornice, mladima olakšalo i motivisalo ih da grade svoju budućnost dalje u poljoprivredi, jesu obuke o modernim tehnikama, upoznavanje sa softverima za bolje planiranje proizvodnje, tržišta i analizu podataka, povezivanje sa kupcima kroz platforme za direktnu prodaju, kao i pomoć države kroz subvencije i povoljne kredite sa niskim kamatnim stopama koji su potrebni, jer su inputi, kao i ulaganja u zemlju i opremu, veoma skupi.

-Ono što smatram bitnim za mlade poljoprivrednike jeste neumorno ulagati u svoje znanje, slušati struku i nauku, pratiti nove trendove, ali i povezivati se sa svojim kolegama poljoprivrednicima radi razmene iskustva i saradnje. Sve zajedno nam može znatno olakšati u izazovima sa kojima se susrećemo u poljoprivrednoj proizvodnji, dodala je ona.

Miličina sestra Jovana u decembru 2024. godine dobila je priznanje „Poljoprivrednik nove generacije“ koje se dodeljuje mladim i inovativnim poljoprivredinicima, koji svojim idejama, rešenjima, uspehom i marljivim radom, doprinose produktivnijoj proizvodnji i pomeraju granica agrara. Ovo priznanje im je, kako kaže samo još jedan dokaz da su na pravom putu i potvrda truda i kvalitetnog rada.

-Za nas, ovo priznanje nije samo priznanje Jovaninom trudu, već i podstrek za celu porodicu i nas zajednički rad. Jovana je, kao i ja, odrasla u porodici u kojoj je poljoprivreda bila mnogo više od posla—bio je to način života. Njen uspeh kroz priznanje „Poljoprivrednik nove generacije“ nam govori da se trud, upornost i vizija za budućnost u poljoprivredi isplati, i da smo na pravom putu. Ovakvo priznanje je velika motivacija za dalje ulaganje u našu proizvodnju i za širenje pozitivnog uticaja na zajednicu i poljoprivrednu industriju uopšte. Znači nam i kao potvrda da je poljoprivreda, kao sektor, prepoznata i kao važna karijera za mlade žene, što je nešto što želimo da promovišemo i širimo dalje jer smatramo da žene u poljoprivredi, tačnije ratarskoj proizvodnji, donose svežu perspektivu, a Jovana i ja smo dokaz da mogu biti i veoma uspešne, zaključila je Milica Lambeta iz Gajdobre.

Porodica Lambeta u narednom periodu planira proširenje proizvodnje na dodatne ratarske kulture koje su otporne na sušu, poput suncokreta. U planu je i proširenje gazdinstava i obrađivanje veće površine zemlje. Trudiće se, dodaje, da prate trendove, usvajaju nova znanja, slušaju struku i nauku, doprinose agraru u Srbiji i postižu rekordne rezultate.

D. J. Bujak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *