„Letopis Matice srpske održava kulturu države“

U Galeriji Narodne biblioteke „Veljko Petrović“, u sredu, 8. maja obeleženo je 200 godina rada književnog časopisa „Letopis Matice srpske“. 


Predavanje o jedinom časopisu na svetu koji u kontinuitetu izlazi čitava dva veka održali su glavni urednik Letopisa i upravnik biblioteke Matice srpske, književnik Selimir Radulović kao i član uredništva i direktor KC Vojvodine, književnik Nenad Šaponja.

Pesnik i antologičar Selimir Radulović rekao je da mu je ukazana velika čast da se baš u Bačkoj Palanci obeleži 200 godina Letopisa matice srpske, najstarijeg književnog časopisa u Evropi i svetu.

On je ukratko govorio o istoriji časopisa i istakao da je Letopis osnovan 1824. godine na inicijativu Georgija Magaraševića, koji je bio profesor u novosadskoj gimnaziji. Uređivan je u Novom Sadu, štampan u Pešti, a dve godine nakon toga počela je sa radom Matica srpska.

„Dakle, Letopis je, kolokvijalnim jezikom rečeno, pogurao osnivanje Matice srpske, a nakon toga je Matica srpska za ovih 200 godina brinula o Letopisu Matice srpske. Ako bismo hteli u jednoj rečenici da kažemo šta je zapravo Letopis Matice srpske, onda bismo mogli reći sledeće: Obično se kaže da su časopisi ogledalo vremena u kojem nastaju. Saglasno tome, može se reći da je Letopis Matice srpske jedno od najlepših lica koje blista i ogleda se u našem kulturalnom, državnom i društvenom pogledu“, dodao je Radulović.

Miladin Zorić, Nenad Šaponja, Selimir Radulović

Književnik Nenad Šaponja o Letopisu Matice srpske u svom izlaganju istakao je da niko na svetu nema ovakav časopis, koji neprekidno izlazi već 200 godina, a značaj postojanja Letopisa uporedio sa značajem same države i rekao da „književni časopis održava kulturu države i vertikalu jednog naroda“.

„Književnost jeste bitno mesto u našim životima, oni teku pa teku, ali kad malo zagrebete po stvarima, kada pogledate šta je suština naših života, to jeste književnost. U slučaju Letopisa Matice srpske, to je već 200 godina. Zamislite 200 godina postoji nešto što nam daje smisao i što određuje smisao i što pokušava vrednosno da sublimira ono što jeste taj smisao u našoj pisanoj reči. U tom Letopisu objavljivali su naši najznačajniji pisci, od Laze i Zmaja, preko Crnjanskog i Isidore, pa do Dobrice, Dragoslava Mihajlovića, Tišme, Veljka Petrovića po kome se i zove biblioteka u Bačkoj Palanci“, rekao je Nenad Šaponja.

Domaćin predavanja, direktor NB „Veljko Petrović“, Miladin Zorić rekao je da je danas teško biti na braniku srpske kulture, ali da, kako dodaje, nisu uspostavljeni principi, kao što je Letopis, mi ne bismo imali institucije, šta da branimo i čime dalje na guramo.

„Naša biblioteka ima jako lepu saradnju sa svim bibliotekama. Biblioteka Matice srpske je jedna krovna i najstarija biblioteka. Uredništvo Letopisa Matice srpske rešilo je da više promoviše ovako značajne događaje, koji često ostanu neprimećeni, po kulturnim centrima i bibliotekama u okruženju. Ovakvi jubileji daju svakome od nas podstreka i da istraju u kulturi, da čitamo i pišemo na srpskom jeziku i svakom stvaraocu da bude zastupljen u Letopisu Matice srpske jer je to odskočna daska za dalji rad“, navodi Zorić.

D.J.Bujak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *