Kraj epidemije korona virusa proglašen je 15. februara

U četvrtak, 6. marta navršilo se pet godina od kada je zabeležen prvi slučaj virusa Kovid 19 u Srbiji, nakon čega je usledilo „zatvaranje“ Srbije.
Za bezmalo pet godina od posledica korona virusa u Srbiji je, prema podacima „Batuta“, do kraja 2023. godine umrlo 18.307 pacijenata.
Na ovu temu razgovarali smo sa načelnicom Službe za zdravstvenu zaštitu odraslih i lekarom u respiratornoj ambulanti dr Jelenom Milaković.
-Zabeleženi su pojedinačni slučajevi kovid pozitivnih pacijenata sa lakšom kliničkom slikom koja se manifestuje slabošću, povišenom temperaturom, kašljem, bolom u grlu, kijavicom, bolom u mišićima i tako dalje. Trenutno je broj virusnih infekcija u blagom padu u odnosu na period nakon božićnih i novogodišnjih praznika. Pretežno se javljaju pacijenti sa simptomima prehlade, cirkulišu virusi gripa i korone, adeno virusi i drugi respiratorni virusi, kao i oboljenja slična virusu gripa, kaže za „Nedeljne novine“ i portal „Klik na vesti“ dr Jelena Milaković.
Ona dodaje da se, pored ovih virusnih oboljenja, u ovom periodu javljaju i upale pluća.
Kovid ambulanta je odavno preimenovana u respiratornu ambulantu koja radi radnim danima od 7 do 15 časova, a subotom od 8 do 13 sati.
-Prednost i značaj respiratorne ambulante je što na jednom mestu imamo dostupnu laboratorijsku, kao i RTG dijagnostiku, tako da pacijent bude pregledan i dobije terapiju u istom danu ili, ukoliko za to postoji potreba, biva upućen u tercijarnu zdravstvenu ustanovu. Trenutno u respiratornoj ambulanti na dnevnom nivou imamo oko 40 pregleda. Kada je u pitanju lečenje respiratornih infekcija, preporučuje se mirovanje, pravilna ishrana, hidratacija organizma, obaranje povišene temperature, simptomatska terapija, a ukoliko simptomi bolesti potraju duže od dva-tri dana, neophodno je javiti se na pregled. Što se tiče mera prevencije, savetujemo provetravanje zatvorenih prostorija, izbegavanje bliskih kontakata ukoliko imate simptome respiratorne infekcije, održavanje higijene, kao i vakcinacija protiv virusa gripa koja se preporučuje starijim i hroničnim bolesnicima. Pored toga, treba pojačati imunitet unosom voća i povrća bogatim vitaminima, istakla je dr Milaković.
Prvi slučaj korona virusa u Srbiji je registrovan 6. marta 2020. godine i to je bio nulti pacvijent iz Bačke Topole, a prve mere uvedene su 9. marta iste godine kada je korona virus potvrđen kod kineskog državljanina. Tri dana kasnije (12. marta 2020. godine), stupile su na snagu mere Vlade Srbije u našoj zemlji pri čemu su zabranjena javna okupljanja u zatvorenim prostorijama sa više od 100 osoba, ali tada nije došlo do obustave nastave.
Vanredno stanje u Srbiji uvedeno je 15. marta 2020. kodine kada je predsednik Aleksandar Vučić rekao da od 16. marta nema škole, vrtića, fakulteta, niti sportskih i kulturnih dešavanja. Srbija je zatvorila granice i bukvalno stala. Policijski čas je uveden 18. marta 2020. godine od 20 časova do pet ujutru.
Epidemija korona virusa u Srbiji zvanično je proglašena 19. marta 2020. godine od strane ministra zdravlja Zlatibora Lončara. Dan kasnije, zabeležen je prvi smrtni slučaj od posledica korona virusa u zemlji. Vlada Srbije je 22. marta 2020. godine donela odluku o produženju policijskog časa od 17 do 5 ujutru, a 28. marta je nulti pacijent ozdravio.
Državni sekretar u Ministarstvu za zaštitu životne sredine Branislav Blažić preminuo je od posledica korona virusa 1. aprila 2020. godine. Vlada Srbije je 6. maja 2020. godine ukinula vanredno stanje u zemlji. Prve vakcine protiv korona virusa stigle su u Srbiju 22. decembra 2020. godine, a dva dana kasnije počela je vakcinacija stanovništva. Tokom leta i jeseni 2022. godine, nakon pada u broju zaraženih, došlo je do ukidanja mera obaveznog nošenja maski i restrikcija u javnim prostorima.
Kraj epidemije korona virusa u Srbiji proglašen je 15. februara 2025. godine.
Epidemiju korona virusa u Srbiji pratile su brojne kontraverze, jer mnogi ni danas ne veruju u istinitost tvrdnji nadležnih. To se posebno odnosi na vakcinaciju protiv korona virusa, jer su mnogi sumnjali u to šta se nalazi u ampulama. Pojedini su se vakcinisali samo zbog slobode kretanja i putovanja u inostranstvo, neki su morali po službenoj dužnosti, ali većina se ipak nije vakcinisala iz prostog razloga što nisu verovali u ovo oboljenje koje se prvi put pojavilo u Kini. Bilo je onih koji su odbijali da nose maske i protivili se merama, ali se sve na kraju završilo na Dan državnosti Srbije ove godine.
Ono na šta nadležni nikada nisu odgovorili je pitanje kako u vreme epidemije nije bilo smrtnih slučajeva od najtežih bolesti, već je sve povezivano sa virusom Kovid 19.
Najveći talas inficiranih osoba desio se januara i februara 2022. godine tzv. omikron varijantom, a najviše smrtnih ishoda prouzrokovale su alfa i delta varijate u zimu/proleće i jesen 2021. godine. Pored ovih sojeva, tokom epidemije imali smo još tri soja (beta, gama, omikron i flirt).
Pojedini medicinski stručnjaci, pak, smatraju da je korona virus došao pre nego što je epidemija proglašena u Srbiji.
Bio je to najizazovniji period naše zemlje, od epidemije variole vere 1972. godine. Šta smo naučili i čega se sećamo iz epidemije? Najviše prepunih bolnica i preumornih medicinskih radnika koji su danonoćno bez odmora brinuli o pacijentima, a tu je i velika smrtnost.
Izgubili smo tada veliki broj poznatih stanovnika Srbije, ali i svojih bližnjih. Pokojnici su se tokom trajanja epidemije sahranjivali u zapečaćenim limenim sanducima.
Ukupan broj obolelih je, prema sajtu Covid19.rs, bio 2.616.785 pacijenata, a broj testiranih 13.477.979 osoba. Sajt Covid19.rs je poslednji put ažuriran 25. avgusta prošle godine.
D. Zorić



