Kako se ratari bore sa klimatskim promenama?

Poslednjih nekoliko godina bilo je dosta izazova za poljoprivrednike. Kriza na globalnom nivou uzdrmala je cene veštačkog đubriva, semena i drugih inputa, a sve to u stopu prate klimatske promene čije posledice su, čini se, sve izraženije. 


Da na klimatske promene poljoprivrednik ne može direktno da utiče, ali da na određeni način može da im se prilagodi, slaže se i Zoran Stojaković, ratar iz Bačke Palanke. On trenutno obrađuje 75 jutara zemlje koja je većinom pod sojom i kukuruzom dok je pšenica minimalno zastupljena. On kaže da je i ova godina za poljoprivrednike izazovna upravo zbog suve i relativno tople zime.

-U polju se trenutno obavlja hemijska zaštita soje i kukuruza i međuredna obrada useva, kao što su špartanje soje i kukuruza. Klimatske promene umnogome utiču na proizvodnju pod otvorenom. Relativno topla zima, visoke temperature dovele su do toga da imamo deficit vlage u zemljištu što se najviše odrazilo na pšenicu i uljanu repicu. Suva jesen otežala je setvu ozimih useva, a nedostatak snegova i zimske vlage će se veoma odraziti na prinos, kaže Zoran za „Nedeljne novine“.

On dodaje da nakon jeseni i zime imamo i relativno suvo proleće gde su ozime kulture pretrpele štetu kako po pitanju nedostatka vlage, tako po pitanju brojnih štetočina i insekata koji su zimu prezimeli.

-U zadnji momenat imali smo par ozbiljnijih padavina koje su omogućile kako setvu i nicanje prolećnih useva, tako i relativno popravile stanje ozimih useva. Prinos će svakako biti umanjen zavisno od parcela i lokaliteta, rekao je naš sagovornik.

Prošle godine područje naše opštine pogodila je i superćelijska oluja koja je uzela svoj danak i u poljoprivredi. Loša godina, smanjeni prinosi, visoka ulaganja u proizvodnju, sve su to stvari sa kojima su se ratari suočili prethodne godine.

-Ulazimo u novu godinu u nadi da će prinosi biti bolji, raspored padavina, a samim tim i konačne cene poljoprivrednih proizvoda. Na klimatske promene ne možemo da utičemo svakako, ali možemo da damo svoj doprinos, da se fokusiramo i unapredimo proizvodnju odabirom hibrida koji su više otporni na sušu i poleganja, konkretno kukuruza i soje. Dakle, da uradimo sve što je u našoj moći, zaključio je ratar Zoran Stojaković.

D. J. Bujak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *