Kako bezbedno boraviti na suncu i kako odabrati kremu sa zaštitnim faktorom

Sezona je godišnjih odmora, neki su već otputovali na omiljene destinacije, neki se polako pripremaju, a tu su i oni koji dane odmora provode na lokalnim kupalištima. Svi oni imaju sigurno bar jednu zajedničku stvar – boravak na suncu.
Poznato je da većina pripadnica lepšeg pola želi, zdrav, preplanuli ten, ali mnogi nisu svesni da ne može samo sunčanje u solarijumu da izazove probleme na koži, i sunčevi zraci mogu biti itetako opasni.
Magistar farmacije Marijana Savić kaže da bi na godišnjem odmoru zaista mogli da se odmorimo i, što bi u žargonu rekli, da napunimo baterije, moramo da odradimo malu pripremu.
-Svi smo primetili da se mnogo bolje osećamo kada nam sunčevi zraci miluju kožu. Sunce je izvor energije, neophodno za podizanje raspoloženja, za podizanje imuniteta, sintezu D vitamina, ali sa sobom nosi i veliki rizik od promena na koži: crvenilo, opekotine, alergije, fotostarenje, ali i genetske mutacije i karcinomi. UVA i UVB zraci su razlog tome i zato od njih moramo da se štitimo spolja i iznutra, kaže farmaceutkinja Marijana za „Nedeljne novine“.
Ona dodaje da unutrašnja zaštita podrazumeva unos antioksidanasa, prvenstveno kroz voće i povrće, a onda i kroz suplementaciju C vitaminom, E vitaminom, cinkom, selenom, beta karotenom. Spoljašnja zaštita podrazumeva upotrebu preparata sa SPF faktorom od 15-100.
-Na tržištu postoji veliki broj preparata: kreme, losioni, sprejevi, ulja, koji su prilagođeni različitom tipu i uzrastu kože (deca, odrasli, problematična koža, masna koža, koža sklona alergijama) i za takve izbore je uvek najbolje doći u apoteku i posavetovati se sa farmaceutom. Ovi preparati se mažu u odgovarajućoj količini, na svaka dva sata ili češće, ako se kupamo i brišemo peškirom. Prvo mazanje ide 15 minuta pre izlaska napolje, navodi naša sagovornica.
Ne smemo da zaboravimo ni zlatno pravilo, a to je da nema sunčanja u periodu od 11.00 do 16.00, kada je zračenje najintenzivnije. Bebe, kako kaže Marijana, nikada ne smemo izlagati direktno sunčevoj svetlosti. Koža deteta se mora intenzivnije štititi, jer su prirodni mehanizmi zaštite manje razvijeni. Takođe, nošenje šešira i zaštitnih naočara se podrazumeva.
-Posle sunčanja, kožu je neophodno hidrirati nekim laganim losionom koji sadrži pantenol ili aloju, a tokom celog dana neophodno je piti puno tečnosti kako bi sprečili dehidrataciju, kaže na kraju magistar farmacije, Marijana Savić.
Lekari kažu da je svako crvenilo na koži izazvano sunčanjem ustvari opekotina prvog stepena. Ono što oni napominju jeste i da broj koji stoji na kremama za sunčanje ustvari označava na koliko minuta treba da se mažemo. Budite oprezni pri boravku na pesku ili pored vode, jer se zbog reflektovanja sunčevih zraka UV radijacija povećava, samim tim i rizik od opekotina.
Zaštita antisolarnim preparatima je adekvatna samo ako su naneti u dovoljnoj količini, a to znači dva miligrama na kvadratni centimetar kože ili šest kafenih kašičica na telo prosečne odrasle osobe. Mogu se koristiti ispod šminke.
Dermatolozi kažu da preparatima za samopotamnjivanje kože na siguran način, ponavljanim nanošenjem, možete obezbediti željeno toniranje kože. Ali, ne treba zaboraviti: oni ne štite kožu od štetnog dejstva UV zraka i ne mogu se koristiti kao “priprema” za sunčanje.
Ne koristite solarijum, zabranite vašoj deci da to čine. Kratkotrajna ili dugotrajna izlaganja kože UV zracima se tokom života samo zbrajaju i nikada ne potiru, samim tim i svi neželjeni efekti tog zračenja: od prevremenog starenja kože i imunološkog kolapsa do oštećenja oka i tumora kože. A, preplanulost kože koju dobijate u solarijumu ne predstavlja zaštitu od štetnog dejstva UV radijacije (tek kao antisolarni krem sa SPF 2 ili 3) te se solarijum ne sme koristiti kao “priprema kože za sunčanje”.
Promene na koži kao što su crvenilo, mehurići u plikovi, svetle, tamno braon, crne ali i crvene flekice, delovi kože koji su potpuno izgubili boju, a posebno promene na mladežima, signal su za obavezan odlazak kod dermatologa.
D. J. Bujak



