Japanski gumi – voćka 21. veka

Dragan Pavin iz Bačke Palanke još od trećeg razreda osnovne škole pokazao je interesovanje za egzotične biljne vrste. Drvo kivija koje i danas ima u dvorištu, izraslo je iz semenki koje je još kao dete izvadio iz kivija kada je ta voćka pristigla na naše tržište. Danas Dragan ima vrste koje su veoma retke, tek nekoliko dvorišta u Srbiji mogu da se pohvale pojedinim neobičnim, egzotičnim vrstama. 


-Krajem osamdesetih godina prošlog veka kivi je prvi put došao u naše prodavnice i onda sam ja iz kivija vadio semenke i sejao. I dan dan imam živo to stablo kivija. Od tada se interesujem i prikupljam razne, ljudima manje poznate vrste voća i ukrasnih biljaka, a koje mogu da uspeju kod nas. Kao najzanimljiviju bih izdvojio indijansku bananu koja svake godine donese preko 100 kilograma ploda. U pitanju je manje drvo koje pripada rodu papaja, a raste u severoistočnom delu Sjedinjenih Američkih Država koji ima sličnu klimu kao našu, priča Dragana Pavin.

Jedan od uslova koji su Draganu bitni da bi neku novu, neobičnu vrstu doneo u svoje dvorište, jeste da ne mora da se prska protiv štetočina. Upravo je takva indijanska banana, koja ne samo da ne mora da se tretira protiv štetočina, nego se čaj od njenog lista koristi za prskanje drugih biljaka. Plod je izuzetno sladak, sličan je banani i mangu.

Indijanska banana

-Takođe gajim i eleagnuse, u tu grupu spadaju jesenja maslina i japanski gumi. To su biljke koje rastu kao veći grmovi i izuzetno su otporni na naše uslove, mogu da izdrže temperaturu i do -50. Jesenja maslina je izuzetno slatka, ja na primer pravim marmeladu od nje u kombinaciji sa jabukama. Takođe joj ne trebaju nikakvu hemijski tretmani, a otporna je i na sušu. Rađa krajem septembra i daje prilično sitan plod pa je potrebno vremena za njeno branje, dodaje Pavin.

Jesenja maslina

Što se tiče biljke japanski gumi, Dragan kaže da tek nekoliko primeraka postoji u Srbiji, ali da se ona smatra biljkom 21. veka. Razlog za to je kako kaže, odlična otpornost na niske temperature, mraz, krupniji plodovi kao i semenka koja se takođe jede. Po sastavu slična je maslini pa je suviše i govoriti o benefitima za ljudski organizam.

-Prednost japanskog gumija je i u tome što sazreva krajem maja, početkom juna čime se izbegava potreba za njegovim zalivanjem, izbegavaju se moguće letnje oluje koje bi ga oštetile. Otporan je na bolesti i štetočine čak je i azotofiksator – obogaćuje tlo azotom pa samim tim i okolne biljke i voćke koje rastu u njegovoj blizini, imaju intenzivniji rast. Mislim da bi definitivno svako dvorište trebalo da ga ima, kako zbog estetike i mirisa njegovog cveta, tako i zbog svih ostalih benefita, rekao je naš sagovornik.

Če dud

Dragan uzgaja i kineski dud ili če dud koji, kako kaže, nema sličnosti sa dudom. Sazreva u oktobru, plodovi su slatki i sočni, a kao vrsta takođe je otporan na sušu i sve bolesti.

-Ukus bih mogao da definišem kao nešto između lubenice i šljive. Tu je i fežoja koja potiče iz Brazila i može da podnese temperature do -15. To je voćka sa najviše joda u sebi, vrlo aromatična, interesantna, a plod joj je veličine kokošijeg jajeta. Popularna je u južnim krajevima, a kod nas relativno nepoznata, mada je u primorskim delovima sada već ima dosta, kaže Dragan Pavin.

Postoje brojne vrste koje uspevaju u krajevima sa sličnom klimom, a otporne su na klimatske promene sa kojima se suočavamo. Dragan upravo zato i napominje da nisu to egzotične vrste, već samo voćke na koje možda nismo navikli, a izuzetno su plodonosne, ukusne i ne zahtevaju posebne tretmane.

D. J. Bujak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *