Inflacija usporila na 2,8 odsto

Kako se navodi u izveštaju Republičkog zavoda za statistiku, cene proizvoda i usluga lične potrošnje u oktobru 2025. godine, u odnosu na septembar 2025. godine, u proseku su povećane za 0,5%. Stopa inflacije u oktobru iznosila je 2,8%. Na prezentaciji izveštaja o inflaciji, guvernerka Narodne banke Srbije, Jorgovanka Tabaković rekla je da je uredba Vlade Srbije o ograničavanju marži najviše uticala na usporavanje inflacije.


Potrošačke cene u oktobru 2025. godine, u poređenju sa istim mesecom prethodne godine, povećane su za 2,8%, a u poređenju sa decembrom 2024. godine povećane za 2,4%, u proseku, navodi Republički zavod za statistiku.

Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga klasifikovanih prema nameni potrošnje, u oktobru 2025. godine, u odnosu na prethodni mesec, rast cena je zabeležen u grupama stanovanje, voda, električna energija, gas i ostala goriva (4,5%), odeća i obuća (1,2%), restorani i hoteli (0,8%), rekreacija i kultura (0,5%), alkoholna pića i duvan i zdravlje (za po 0,4%) i obrazovanje (0,1%). Pad cena je zabeležen u grupama hrana i bezalkoholna pića (-0,9%), oprema za stan i tekuće održavanje (-0,3%) i transport (-0,2%).

Guvernerka Tabaković napominje da je, od ukupno 167 proizvoda koji čine prehrambenu komponentu inflacije, 147 proizvoda u septembru zabeležilo pojeftinjenje na mesečnom nivou, tako da je međugodišnji rast cena hrane i bezalkoholnih pića snižen na 1,7%, sa 7,8% u avgustu.

-Ipak, procenjujemo da bi usporavanje inflacije nastupilo i bez uvođenja Uredbe. O tome posebno svedoči bazna inflacija (obračunata nakon isključenja cena hrane, energije, alkohola i cigareta), koja je u septembru usporila na 3,9%, a zatim u oktobru na 3,8%, i to kako zbog usporavanja rasta cena industrijskih proizvoda tako i zbog usporavanja rasta cena usluga, rekla je guvernerka NBS.

Prema novoj centralnoj projekciji Narodne banke Srbije, međugodišnja inflacija će se tokom važenja Uredbe, odnosno do kraja ove i početkom naredne godine, kretati ispod ili oko centralne vrednosti cilja. I u nastavku 2026. godine, kao i u srednjem roku, međugodišnja inflacija bi, napominje guvernerka, trebalo da nastavi da se kreće u granicama cilja 3 ± 1,5%, pri čemu će niska baza iz septembra ove godine uticati na to da se inflacija krajem 2026. kreće oko 4%.

-Na kretanje inflacije u granicama cilja, pored efekata ove uredbe i donošenja odgovarajućeg zakonskog okvira kojim će se unaprediti regulacija tržišta i sprečiti pojava nepoštenih trgovinskih praksi s ciljem očuvanja stabilnosti cena, uticaće i dalje popuštanje troškovnih pritisaka iz međunarodnog okruženja. Takođe, dolazak nove poljoprivredne sezone trebalo bi da deluje dezinflatorno, pod pretpostavkom da naredna sezona bude bolja od ovogodišnje, što će doprineti nižim cenama voća i povrća, dodala je guvernerka.

Očekivano kretanje inflacije, prema rečima Jorgovanke Tabaković, uticalo je i na odluku Narodne banke Srbije da referentna kamatna stopa ostane na nivou od 5,75% tačnije, nije se menjala od septembra prošle godine.

-Podsetila bih vas da je Narodna banka Srbije, nakon što su izmenama Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga na sistemski način uređene maksimalne kamatne stope na zaduživanje fizičkih lica, omogućila da se od septembra dodatno snize kamatne stope na gotovinske i potrošačke kredite za građane i penzionere s nižim primanjima, što je rezultiralo smanjenjem prosečne ponderisane kamatne stope na dinarske kredite stanovništvu na 8,8%, izjavila je Jorgovanka Tabaković na prezentaciji izveštaja o inflaciji.

D. J. Bujak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *