Hitna pomoć: Tropske vrućine mogu izazvati ozbiljne tegobe, kako reagovati?

Kalendarski, leto nam je stiglo 20. juna, ali i pre tog datuma u Srbiji je zabeleženo više tropskih dana i noći. Temperature sada već dostižu 40 stepeni, a ljudskom organizmu neophodno je vreme da se adaptira na svaku promenu.
Lekari u Službi hitne medicinske pomoći ovih dana imaju pune ruke posla jer visoke temperature mogu da izazovu brojne tegobe i stanja, naročito kod hroničnih bolesnika. Doktorka u Hitnoj službi u Domu zdravlja „Dr Mladen Stojanović“, Jovana Kamarit kaže da je potpuno normalno da svi reagujemo na promene vremena na određen način, da postoje situacije kada možemo sami sebi da pomognemo, ali i kada je neophodno pozvati Hitnu pomoć.
-Tegobe kod hroničnih bolesnika se uvek pogoršaju tokom tropskih vrućina. Tačnije, kada je jako hladno ili jako toplo, kada dolazi do nagle promene temperature, naše telo vrši adaptaciju. Tokom leta, naše telo pokušava da se prilagodi visokim temperaturama. Ako je danas 40 stepeni, sutra 20, telo ne razume šta se dešava. Hronični bolesnici već imaju određenu bolest, da li je to astma, hipertenzija ili im srce ne radi kako treba, njihovo telo već pokušava da se adaptira na tu bolest i kada na to dodate još promenu vremena, stanje se dodatno pogoršava, kaže za „Nedeljne novine“ dr Kamarit.
Ona dodaje da poslednjih dana hitnu pomoć upravo najviše i zovu hronični bolesnici ali i mame malih beba plašeći se dehidratacije, što kako ona kaže i jeste populacija koja je pod najvećim rizikom – hronični bolesnici i mala deca.
-Dešava se da na terenu pružamo pomoć na primer starijoj osobi koja je pritom i hronični bolesnik, a u podne je napolju, kada je temperatura preko 35 stepeni. Naš savet definitivno je da oni jednostavno ostanu kod kuće u najtoplijem delu dana. Između 11.00 i 17.00 časova niko ne treba da ide napolje kada je tropski dan. Tada i potpuno zdravim osobama može da pozli, jer naše telo naprosto ne može da podnese tako visoke temperature. Ono što je takođe jako važno jeste unos dovoljne količine vode. Primetimo da pacijenti koji nas zovu ne piju dovoljno vode, a potrebno je popiti tri litre vode dnevno kada je jako toplo, dodaje naša sagovornica.
Toplotni udar i sunčanica
Ono što može da se desi kada predugo boravimo napolju tokom tropskih dana jeste toplotni udar, ali i sunčanica. Dr Jovana objasnila je razliku između ova dva stanja i kako možemo prepoznati simptome i reagovati.
-Toplotni udar je najteža komplikacija koja može da se desi zbog temperature. On može da se desi svima, najviše starijim ljudima i maloj deci. Do toplotnog udara dolazi kada smo duži vremenski period napolju, izloženi suncu, neadektvatno obučeni (više slojeva garderobe) i nismo pili dovoljno vode. Kada neko uđe ovde kod nas u hitnu i kaže „imam toplotni udar“, odmah znamo da to nije u pitanju jer on podrazumeva konfuziju, jako visoku telesnu temperaturu, preko 41 stepen, osoba, da tako kažemo, „gori“ i ima mučninu i povraća, a može da se desi i da je bez svesti. Ako se to desi nekom na ulici, važno je da proverimo da li osoba ima puls, da li diše. Nakon toga treba premestiti tu osobu u hlad i odmah pozvati hitnu pomoć. Ono što građani takođe mogu da urade jeste da rashlade tu osobu, skinu višak garderobe, poliju je vodom, a u idealnim uslovima da peškir natope vodom i stave na vrat, toraks i ispod šaka sa unutrašnje strane, objašnjava doktorka Jovana Kamarit.
Kod sunčanice, razlika je u tome što se ona opisuje kao izolovani toplotni udar glave. Prema rečima doktorke iz bačkopalanačke Službe hitne medicinske pomoći, pacijenti mogu biti konfuzni i može doći do mučnine i povraćanja. Saveti su slični kao i kod toplotnog udara, osoba treba da se skloni u hladniji prostor, treba da pije puno vode i takođe rashlađuje peškirom ukoliko je to moguće.
-Jako je važna nadoknada tečnosti ali i elektrolita baš u situacijama kada boravimo leti napolju. Kada se znojimo, gubimo vodu i so što dovodi do grčenja mišića. Ja inače ne preporučujem nikom ove, sada popularne obojene vode, ali u tim okolnostima su dobre jer su pune elektrolita i ugljenih hidrata. Elektroliti mogu da se nadoknade intravenski ali to se ne preporučuje, uvek je bolje da se unesu pićem i malo slanijom hranom, dodaje naša sagovornica.
Ovih dana često dolazi i do snižavanja krvnog pritiska ili nivoa šećera u krvi. Doktorka Kamarit kaže da u tim situacijama treba da legnemo i podignemo noge. Ukoliko je to nemoguće u određenoj situaciji, biće dovoljno i popiti vode i pojesti nešto slatko.
Koliko je opasno kada „izgorimo“ na suncu?
Doktorka Jovana Kamarit dotakla se i sunčanja i toga koliko teške posledice može da izazove ako nam koža malo pocrveni na suncu.
-Ljudi olako shvataju kada im koža pocrveni na suncu. To treba ozbiljno da se shvati, to je opekotina prvog stepena. Mnogo je važno da svi nanose kreme sa zaštitnim faktorom i da znaju da broj faktora 20, 30 ili 50 ustvari označava na koliko minuta treba da se mažemo. Da bi sprečili dobijanje opekotina, važno je ne izlagati se suncu između 11.00 i 17.00 časova zbog indeksa zračenja. Svaka opekotina koju dobijemo na suncu povećava rizik od dobijanja melanoma. Prva pomoć kod takvih stanja kože, može da bude što da ne, i hladan jogurt ali i aloje vera, kao i hladne obloge, rekla je dr Kamarit.
Ako se dan nakon što smo dobili opekotine ponovo izlažemo suncu, obavezno je da obučemo majicu i dodatno zaštitimo oštećeni deo kože.
D. J. Bujak



