Dobar rod pšenice i ječma

Žetva pšenice je u punom jeku, a očekuje se da će ova godina biti dosta dobra kada je u pitanju ova kultura. Voćari su zadovoljni rodom i prema najavama stručnjaka, ova godina će biti jedna od najrodnijih u poslednjoj deceniji.


Republički zavod za statistiku objavio je podatke o očekivanoj proizvodnji pšenice, malina i višanja i zasejanim površinama kukuruza, suncokreta i soje na dan 23. maja 2026. godine.

Na osnovu stanja useva na dan procene očekuje se proizvodnja pšenice od 3845 hilj. tona, što je za 4,5% više u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj godini. Kod proizvodnje malina očekuje se rast proizvodnje, u odnosu na prošlu godinu, za 14,6%, a kod višanja za 96,3%.

U poređenju sa prethodnom godinom, prema stanju na dan procene, u prolećnoj setvi 2026. godine zasejano je manje kukuruza (za 3,8%), soje (za 7,5%) i šećerne repe (za 5,7%), a više suncokreta (za 3,5%) .

Što se tiče bačkopalanačkog atara, ove godine posejano je nešto više od 20.000 ha pšenice, ječma i uljane repice. Samim tim povećana je površina pod ovim kulturama u odnosu na ranije godine. Kako je za „Nedeljne novine“ rekao predsednik poljoprivrednika u opštini Bačka Palanka, Miroslav Ivić, razlog za to nije finansijske prirode nego potreba da se žetva obavi pre najtoplijih letnjih dana i izbegne suša.

-Poučeni iskustvom iz prethodnih godina, kad se neke parcele pod kukuruzom, sojom nisu ni skidale već su bile uništene zbog jakog sušnog perioda, poljoprivrednici su se mahom opredelili za pšenicu, ječam i uljanu repicu. Rod pšenice u našem ataru je na nivou proseka, pa poljoprivrednici nemaju mesta za hvalu niti za zadovoljstvo. Prinosi su od 6 do 7 tona po hektaru. Na ovakav skroman rod uticalo je više faktora od nedostatka padavina u aprilu do pojave kasnih mrazeva koji su ipak oštetili ovu kulturu pa sve do slabijeg ulaganja mineralnog đubriva koje poljoprvrednici nisu mogli sebi da priušte usled već godinama hronične besparice i nedostatka sredstava. Sam pokazatelj je i da zasnivanje jednog hektara pod pšenicom košta oko 150.000 dinara, rekao je Ivić.

On dodaje da su ratari nezadovoljni jer je otkupna cena pšenice ispod 20 dinara.

-Veoma je uočljivo i lako se izračuna koliki su gubici poljoprivrednog proizvođača, ako znamo da je ponuđena cena oko 19 dinara za jedan kilogram pšenice. Ovakve niske cene pamtimo još od pre 15 godina, kada se cena pšenice kretala od 19 do 30 dinara, a svi drugi imputi koji prate proizvodnju bili su i do tri puta niži nego danas, čak ni pariteti u pekarama ne prate više ovaj nivo zato i nije razumljivo da je hleb Sava te godine bio 44 dinara, a danas 65, a cena žita i dalje 19 dinara. Zato nikom nije jasno zašto se cene svih pekarskih proizvoda ne vrate na nivo od pre 15 godina i da bar na taj način naši građani osete benifit jeftinih poljoprivrednih proizvoda, kaže Miroslav Ivić.

Statistički podaci kažu i da je, u odnosu na desetogodišnji prosek (2016–2025), proizvodnja pšenice veća za 27,8%, dok je kod zasejanih površina više suncokreta (za 9,3%), a manje kukuruza (za 3,6%), šećerne repe (za 24,3%) i soje (za 10,3%)

Prema sektorskoj analizi Ministarstva, ukoliko do kraja godine ne bude većih elementarnih nepogoda, očekuje se da će ukupna proizvodnja voća u Srbiji u 2026. godini dostići između 1,5 i 1,6 miliona tona, što je oko 46,5 odsto više nego prošle godine i svrstalo bi ovu godinu među tri najbolje proizvodne godine u poslednje dve decenije.
Dakle, očekuje se izuzetno dobra godina za pšenicu i gotovo sve vrste voća, ali to ne znači i veću zaradu za poljoprivrednike, jer pored roda, na cene utiču i kretanja na tržištu kao i kvalitet proizvoda.

D. J. Bujak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *