Danas slavimo praznik Vaznesenja Gospodnjeg – Spasovdan

Vaznesenje Gospodnje, ili Spasovdan kako naš pravoslavni narod naziva ovaj čudesni događaj i praznik, i proslavlja se tačno 40 dana nakon Vaskrsa kada se sećamo Hristovog Vaznesenja na nebo i sedenja s desne strane Ocu. Ove godine Spasovdan se slavi 21. maja.


Tačno četrdeset dana nakon Hristovog Vaskrsenja, apostoli su se okupili zajedno sa Vaskrslim Gospodom. Ovo opisuje Sveti apostol Luka u svojim Delima Apostolskim (1. glava). Gospod je bio prisutan nakon Vaskrsenja učeći svoje učenike o Carstvu Nebeskom i upozoravajući na vremena koja imaju doći.

-Između ostalog, Hristos uči apostole i daje im obećanje Oca koji je na Nebesima da će doći Sveti Duh na njih te da će biti svedoci i da će krstiti narode silom Duha Svetoga, govoreći: „Idite po svemu svijetu i propovijedajte jevanđelje svakom stvorenju. Koji povjeruje i krsti se biće spasen, a koji ne vjeruje biće osuđen. A znaci onima koji vjeruju biće ovi: imenom mojim izgoniće demone; govoriće novim jezicima; Uzimaće zmije u ruke; ako i smrtno što popiju, neće im nauditi; na bolesnike polagaće ruke, i ozdravljaće.“ U tom trenutku Gospod se podiže (vaznese, odnosno uznese) te ga uze oblak ispred očiju njihovih. Dok su svedočili ovom čudesnom događaju, pojaviše se dva čoveka u belim haljinama koji im rekoše da kao što ga vide da se vaznese na nebo, tako će isto doći kao što su ga videli, priča za „Nedeljne novine“ đakon u Svetojovanskom hramu, Branko Batalo.

Ovo Hristovo obećanje Duha Utešitelja nije ostalo neispunjeno, jer 10 dana nakon Vaznesenja imamo veliki praznik kada obeležavamo i rođenje Crkve. Taj praznik nazivamo Pedesetnica ili Silazak Svetog Duha na Apostole (u narodu postoji i naziv Duhovi). Dakle, Hristova misija spasenja nije završena njegovim Začećem (Blagovesti), Rođenjem (Božić), Obrezanjem, Vaskrsenjem i Vaznesenjem. Vaznesenjem se završava Njegovo učenje apostola koje će biti „miropomazano“ (potvrđeno) Silaskom Duha Svetoga na njih da budu sasud izabrani radi prosvećivanja celokupnog sveta. Nakon Vaznesenja a pre Pedesetnice, apostoli bacaju žreb i biraju novog apostola umesto Jude Iskariotskog, izdajnika, koji je samom sebi presudio. Nisu čekali čudo Božije već su odmah upotpunili broj od 12 učenika Gospodnjih, te u toj brojnosti su dočekali veliko čudo Božije, a to je sam Silazak Svetoga Duha.

Naš narod odvajkada naziva ovaj praznik Spasovdan jer su duboko usađene Hristove jevanđelske reči o spasenju te da je krštenje potrebno da bi se neko spasio. Mnogi vernici iz tog razloga odluče da krste svoju decu na ovaj dan.

-U Bačkoj Palanci se ovaj praznik proslavlja u oba hrama veličanstveno i liturgijski. Običajno je da se uvek održi litija oko hrama i da se pročitaju molitve za useve. Takođe je značajan podatak da se ista litija obavi i u poljima, konkretno kod Časnog Krsta na Ristićevom putu (obilaznica). Sve se to dešava iz narodne želje i ljubavi da se priroda sjedini sa Tvorcem, dajući Tvorcu ono što je stvorio i blagoslovio. Na taj način se iscrtava duhovni krug u našim srcima jer činimo nešto što je po Božijoj volji. Tako treba svakog dana radimo, da činimo što je po volji Božijoj, pomažući jedni drugima, poštujući ih, voleći, žrtvovajući se koliko je u našim mišicama i snazi, dodaje đakon.

Ovaj praznik proslavlja i naša prestonica još od 1403. godine za vreme Svetog despota Stefana Lazarevića koji je te godine Beograd proglasio za prestonicu. U vremenu nakon Drugog svetskog rata, Spasovdan nije bio slava grada, nego je obnovljena tek 1993.

-Spasovdan, odnosno Vaznesenje Gospodnje, je veliki Gospodnji praznik i ovo je dan kada, koliko smo u mogućnosti, treba da svi dođemo u naše hramove, da se uzmolimo ne samo za naše porodice i bližnje, već i useve od kojih nam mnogo toga zavisi u životu, iako toga vrlo često nismo ni svesni, dodaje Branko Batalo.


Povodom obeležavanja Spasovdana, u Beograd je sa Svete Gore stigla jedna od najvećih svetinja – Časni Pojas Presvete Bogorodice. Pojas će biti na čelu Spasovdanske litije koja počinje u 19 časova, svečano će biti dočekan u Hramu Svetog Save, a vernici će moći da celivaju pojas do 29. maja.

D. J. Bujak

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *