Dan Sektora za vanredne situacije

Dan Sektora za vanredne situacije u Srbiji obeležava se svake godine 17. septembra. Ovaj datum je izabran jer je 17. septembra 2009. godine zvanično formirana jedinstvena Služba za zaštitu i spasavanje, odnosno današnji Sektor za vanredne situacije MUP-a Republike Srbije.


Istovremeno, 17. septembar je i slava svih vatrogasaca-spasilaca – Presveta Bogorodica Neopalima Kupina (nesagoriva kupina), koja se smatra njihovom zaštitnicom. Sektor za vanredne situacije (SVS) predstavlja centralni stub odbrane Republike Srbije protiv prirodnih katastrofa, tehničko-tehnoloških nesreća i požara.

Istorijat

Pre formiranja jedinstvenog Sektora, poslovi zaštite i spasavanja u Srbiji bili su rasparčani između više različitih ministarstava i institucija (npr. Uprava za protivpožarnu zaštitu bila je u MUP-u, dok je civilna zaštita jednim delom pripadala Ministarstvu odbrane). To je otežavalo brzu reakciju na terenu.

-2006. godina: Započeta je reforma i inicijalno organizovanje moderne, objedinjene službe.
-17. septembar 2009. godine: Zvanično je uspostavljen jedinstveni Sektor za vanredne situacije u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Svi resursi preventive, spasavanja i civilne zaštite prešli su pod jednu komandu.
-2018. godina: Donet je ključni Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama. On stavlja fokus na prevenciju i procenu rizika, a ne samo na reagovanje kada se nepogoda već dogodi.

Nadležnosti Sektora

Glavni cilj Sektora je zaštita života i zdravlja građana, materijalnih dobara i životne sredine. Njihove nadležnosti podeljene su kroz tri ključne oblasti rada:

1. Operativno delovanje (Uprava za vatrogasno-spasilačke jedinice)

Ovo je najprepoznatljiviji deo Sektora koji čine profesionalni vatrogasci-spasioci. Oni reaguju u sledećim situacijama:

• Gašenje šumskih požara i požara na objektima.
• Spasavanje ljudi tokom poplava, zemljotresa i klizišta.
• Tehničke intervencije u saobraćaju (izvlačenje povređenih iz smrskanih vozila).
• Intervencije sa opasnim i toksičnim materijama.
• Unutar ove uprave funkcionišu i specijalizovani regionalni timovi (npr. timovi za spasavanje iz ruševina i timovi za spasavanje na vodi).

2. Preventivno delovanje (Uprava za preventivnu zaštitu)

Da do katastrofe ne bi došlo, Sektor obavlja stroge regulatorne i inspekcijske poslove:
• Kontrola i izdavanje saglasnosti na protivpožarne sisteme u zgradama, fabrikama i tržnim centrima.
• Nadzor nad skladištenjem i transportom opasnih materija.
• Sprovođenje inspekcijskih pregleda radi provere spremnosti firmi i institucija za vanredne događaje.

3. Civilna zaštita i upravljanje rizikom (Uprava za upravljanje rizikom i civilnu zaštitu)

Fokusira se na organizaciju društva za vreme velikih kriza:
• Izrada Procene rizika od katastrofa i planova zaštite i spasavanja na nivou cele države.
• Koordinacija rada štabova za vanredne situacije (republičkih, pokrajinskih i lokalnih).
• Formiranje, obuka i aktiviranje jedinica civilne zaštite koje čine građani obveznici.
• Upravljanje sistemima za rano upozoravanje, obaveštavanje i uzbunjivanje stanovništva (sirene i drugi sistemi).

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *