Da li jaja farbamo u petak ili u subotu?

Ovih dana pripremajući se za jedan od najvažnijih običaja tokom Vasrksa, farbanje jaja, u razgovoru sa prijateljima možemo čuti nedoumice oko toga na koji dan se farbaju jaja, da li se jaja mogu farbati u kući u kojoj je neko preminuo, kao i šta se radi sa čuvarkućom od prošle godine.
Običaja u našem narodu ima mnogo, ali oni su kroz istoriju ostali upravo to – narodni običaji, i nemaju mnogo veze sa crkvenim učenjem. Ipak, nedoumice uvek postoje pa smo odgovore potražili kod sveštenika Predraga Milutina iz Svetojovanskog hrama.
Kada je u pitanju farbanje jaja, kao jedno od glavnih obeležja praznovanja Vaskrsa, otac Predrag Milutin kaže da ne postoje striktna pravila koja govore kako i kad bi tačno morala da se farbaju jaja.
-Običaji su se formirali u zavisnosti od načina života u određenim krajevima. U Bačkoj Palanci žive narodi iz gotovo svih krajeva i svako je sa sobom doneo svoje običaje i često čujemo da će svako za sebe reći da su njihovi običaji najispravniji, kaže za Nedeljne novine otac Predrag.
On dodaje da se jaja obično farbaju u crvenu boju što je simbol Vaskrsenja, kao što je i jaje samo po sebi simbog Vaskrsenja jer se iz njega rađa novi život.
-Tu treba naglasiti da kod nas postoji ubeđenje da ukoliko se u kući desio neki smrtni slučaj, da se te godine ne farbaju jaja jer je to čin radosti pa ne dozvoljavaju bilo kakvu radost. Mi slavimo Vaskrsenje Hristovo i nadamo se da će On naše pokojnike vaskrsnuti u poslednji dan. Najveći hrišćanski praznik nas ustvari podseća da se sa odlaskom sa ovog sveta naš život ne završava, već počinje novi, samim tim uvek treba da farbamo jaja i radujemo se Vaskrsenju Hristovom, proslavljajući i vaskrsenje naših najmilijih, objasnio je sveštenik.
Mnogo je onih koji jaja fabraju na Veliki petak, ali tu su i oni koji tvrde da se taj posao obavlja u subotu jer je Veliki petak tužan dan. Naš sagovornik kaže kako ne postoje striktna pravila na koji dan se farbaju jaja.
-Ranije su se na Veliki petak šarala jaja voskom, što je iziskivalo mnogo truda, a onda su se u subotu farbala. Neki ljudi danas farbaju na Veliki petak, i u tome nema ništa pogrešno, bez obzira što je na taj dan Isus razapet na krst. Mi smo svakako u iščekivanju praznika nad praznicima tako da doza takve radosti nije ništa pogrešno, rekao je naš sagovornik.
Čuvarkuću od prethodne godine narod uglavnom zakopa u dvorištu, uz neko drvo ili u saksiju, ukoliko neko živi u stanu.
Sveštenik Predrag Milutin izrazio je želju da svojim sugrađanima poruči nešto veoma važno, a povodom aktuelnih dešavanja.
-Kada sa velikim žarom ulazimo u masu koja nas povede, mi imamo vrlo često dobrih ali i isto tako i loših rezultata, pogotovo kada ne odlučujemo mi, već onako stihijski krenemo za masom. Tu imamo primer upravo u dva velika praznika – Cveti, kada narod izlazi i slavi Hrista i Veliki petak kada isti taj narod, poučen vođama toga vremena, na želju Pilatovu da oslobodi Hrista, govori „raspni ga“. Želim da kažem da moramo danas, u ovom vremenu u kom se nalazimo, da se potrudimo i svoje strasti smirimo, bez obzira na političko ubeđenje, podršku jednima ili drugima. Stvari moramo da rešavamo u miru, da ne budemo ni oni koji druge povređuju ili vređaju. Bog nas je stvorio različitima i te različitosti treba da nam pomognu da sve što činimo bude na dobro svih nas zajedno, a da svoje strasti i agresiju smirimo i razgovaramo, poručio je u duhu predstojećih praznika sveštenik Predrag Milutin.
D. J. Bujak



