Da li će biti novog poskupljenja hrane?

Agrarni budžet za 2025. godinu iznosi rekordnih 149,5 milijardi dinara, što je čak 7,5 odsto ukupnog budžeta. Ipak, većina sredstava otići će za direktna plaćanja proizvođačima, kako bi izašli iz krize koja traje već nekoliko godina.
Budžet za poljoprivredu možda jeste istorijski, ali ga stručnjači ocenjuju kao krizni usled loših rezultata koje beležimo poslednjih godina u ovoj grani privrede.
Poljoprivrednik Milan Bulajić iz Bačke Palanke ocenjuje da su na krizu uticale, kako klimatske promene, tako i globalna dešavanja. Ipak, promena vremenskih uslova je nešto što poslednjih par godina mnogo utiče na prinose gotovo svih kultura.
-Ne pogađa to samo naše područje, evo imate situaciju i sa kakaom, slab rod ove biljke doveo je do skoka njegove cene pa je samim tim i cena čokolade porasla. To je samo dokaz da priroda može da kroji cene, i da ni mi nismo izuzeti sa globalnog tržišta, kaže on.
Bulajić dodaje da svaka država, pa i naša, u takvim situacijama mora da reaguje, te je to razlog što većina agrarnog budžeta ide za direktna plaćanja poljoprivrednicima. To će im kaže, pomoći da preguraju loše godine koje su iza njih
-Ove godine imaćemo najveća davanja po hektaru, 18.000 dinara na osnovu prijavljenog hektara, plus 17.000 dinara za sertifikovano seme. I subvencije za gorivo bi, po najavama, trebale da ostane na 5000 dinara po hektaru. Sve to zajedno čini svotu novca koja nam omogućava da započnemo godinu bez velikog zaduživanja i da možemo da se nadamo bar nekom dobitku, uprkos najavljenoj sušnoj godini, dodaje naš sagovornik.
Kada su u pitanju cene ratarskih kultura na berzi, koje Bulajić redovno prati, vratili smo se, kaže, na period pre pandemije korona virusa.
-Pšenica 23 dinara, kukuruz 21, soja 56 dinara. Veštačko đubrivo ima istu cenu kao i pre pandemije, jedino je cena dizela sada veća. Dakle, cene su sada iste kao i u periodu pre svih tih dešavanja. Ne vidim razlog da išta od toga sada menja cene, u smislu poskupljenja, što znači da ni ulje, ni brašno ni šećer, sve ono što zavisi od cena primarnih poljoprivrednih proizvoda, ne bi trebalo da poskupljuje. Ipak, radna snaga je iz godine u godinu skuplja, a tu je i inflacija koja i nije toliko visoka trenutno, ali dovoljna da podigne cene između pet i 10 procenata. Potrošačke cene možda neće ići dole, ali razloga za poskupljenje trenutno nema, ocenjuje Bulajić.
Srbija i dalje uvozi velike količine mesa, mleka i drugih proizvoda. Svedoci smo da proivođači mleka opet upadaju u krizu, mleko prosipaju dok nam iz uvoza stiže mleko u prahu. Još veći problem Bulajić vidi u velikom uvozu svinjskog mesa.
-Domaći proizvođači svinjkog mesa definitivno su poslednjih par meseci bili žrtve velikog pada cena svinjskog mesa na domaćem tržištu upravo zbog uvoza. Dodatni problem im je što ne mogu da pokrenu novu proizvodnju zbog svinjske kuge koje u tom delu gotovo da nije ni bilo. Uvoz definitivno remeti naše proizvođače, a kvalitet ne može da se meri. Mnogi naši sugrđani odlaze u Ilok da kupe meso koje je poreklom iz Španije, duboko zamrznuto. Ja verujem da su nakon odmrzavanja i obrade shvatili koliko tu zapravo ima vode, i do 30% mase je voda, rekao je Milan Bulajić.
Država bi mogla, ističe naš sagovornik, da koriguje uvoz hrane lošeg kvaliteta.
-Ljudi treba da znaju da je domaće ipak kvalitetnije, da svi mi koristimo najnovije tehnologije, ali ono što je još važnije da znaju jeste da domaćim proizvođačima nije cilj da postignu neku ogromnu cenu svojih proizvoda nego realnu cenu sa kojom oni mogu da ostvare profit, zaključio je poljoprivrednik Milan Bulajić.
D. J. Bujak



